Ajet: „O vjernici, često Allaha spominjite i hvalite.” (Kur’an, Ahzab, 41) dolazi u općem obliku, bez ograničenja na način, vrijeme ili formu zikra. Upravo ta općenitost ukazuje na širinu ibadeta zikrullaha, bilo pojedinačno ili zajednički, glasno ili tiho, sve dok je u skladu s osnovama šerijata i vodi ka svjesnosti o Allahu, dželleša’nuhu. Tvrdnja da je zajednički ili glasni zikr sporan često se temelji na sužavanju onoga što je Allah ostavio širokim. Ako je naređeno “često

Nemezheblije (kvazi-selefije, vehabije) vjeruju običnom dvogledu na brdu, ali ne vjeruju astronomskom, daleko preciznijem instrumentu, teleskopu. Dakle, kao dokaz im služi tehnologija, samo inferiornija. Baš kao i nivo razuma kojim se vode. I dvogled i teleskop su optička pomagala. Ako je dozvoljeno koristiti dvogled za viđenje mlađaka, nema racionalne osnove odbacivati teleskop koji radi na istom principu, samo sa većom preciznošću i mogućnošću detekcije slabijeg svjetla. A

Pitala me jedna osoba o tumačenju kur’anskog ajeta koji odobrava kažnjavanje žena fizičkom silom (udaranjem). Ova tema i nekoliko drugih tema koje vehabije često propagiraju, u cilju rušenja ugleda vjere islama (većina to čini nesvjesno), uvijek me ražaloste, jer vehabijska interpretacija ovih tema uvijek ubaci sumnju u srca vjernika i učini da drugi gledaju našu vjeru sa strahom i prezirom. (Bilo ko, ko uopšte ne poznaje vjeru Islam, a susretne se sa ovakvim pogrešnim interp

Savremeni medijski izvještaji o normativnim promjenama u Afganistanu izazvali su snažne reakcije javnosti, posebno u kontekstu navoda o ponovnom uvođenju ropstva u pravni sistem te zemlje. Takve informacije otvaraju složena pitanja o odnosu religije, prava i političke interpretacije vjerskih izvora. Reakcije koje prate ove vijesti često su prožete nevjericom i zabrinutošću, naročito zbog percepcije da se ropstvo pokušava predstaviti kao sastavni dio islamskog učenja. Histor

Pseudo-selefijski autoritet u vjeri, Muhammed ibn Salih el-Usejmin je rekao: „Ne postoji metafora (medžaz) u Kur’anu niti u arapskom jeziku, i to je stav Ibn Tejmijje i Ibn Kajjima – i ovo je ispravno mišljenje.“ (Izvor: Tefsir Plemenitog Kur’ana Sura El-Hadždž. Autor: Uvaženi šejh, učenjak Muhammed ibn Salih el-Usejmin, Allah mu se smilovao, Izdanje: Fondacija šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina, humanitarna organizacija) Pogledajmo, da li je to tako?! Arapski jezik i nei

🚫 Osoba zatvorenih vidika, brzopleta i podložna utjecaju negativnih nagona, koja bi ovo uočila, reagovala bi naglo i iskoristila “Bid‘a” kartu. ✅ Međutim, osoba prisebna, širokih vidika i nadahnuta spoznajom istine, pristupila bi ovom skupu promišljeno i analitički: 📍- narodni, tradicionalni ples – dozvoljen (halal); 📍- zabrana slobodnog miješanja polova i fizičkog kontakta – ispoštovana; 📍- izvođenje ilahija i zikrullah – halal i preporučeno. Takav pristup odražava ravno

Pitanje: Šta znači kastracija mačaka i kakvo je islamsko stajalište? Veterinari obično preporučuju vlasnicima da kastriraju svoje mačke radi njihove sigurnosti i da bi njihovo pripitomljavanje bilo lakše. Bio bih zahvalan ako biste mi pojasnili ovo pitanje prema islamskim principima, da li je dopušteno ili ne. U ime Allāha, Milostivog, Samilosnog, hvala Allahu gospodaru svih svjetova i neka je salavat i selam na Allahova Pejgambera Muhammeda, njegovu porodicu i drugove. Odgo

Iz djela „El-Tamhīd li-kavāʿid et-tevḥīd“ autora Ebū et-Tanā’ Maḥmūda ibn Zejda el-Lāmišijja el-Ḥanefija el-Māturīdija : Sunijski muslimani su rekli o vjerniku (muslimanu) koji počini veliki grijeh: Takav čin predstavlja nevjerstvo (kufr) , pa čak i u slučaju malog grijeha, u sljedećim okolnostima: Ako grijeh smatra dozvoljenim , iako je općepoznato među učenjacima i običnim ljudima da je on zabranjen, te pri tome nije u položaju novog muslimana koji nikada nije čuo da je t

Ertan Č., dip. isl. nauka Uvod Hanefijski mezheb zauzima istaknuto mjesto unutar pravne i intelektualne tradicije ehli-sunnetskog islama. Shodno općeprihvaćenoj saglasnosti (idžmāʿu) učenjaka ehli sunneta vel-džemāʿata, hanefijska pravna škola predstavlja legitiman, ortodoksan i metodološki utemeljen put razumijevanja i primjene šerijatskih propisa. Njena utemeljenost proizlazi iz dosljednog oslanjanja na temeljne izvore islamskog prava: Kur’an, Sunnet, idžmaʿ i kijās, uz raz

Jedan lik kaže: "Ne postoji učenjak koji je to dozvolio. Učenjak! Insan koji ima ilm i znanje." Ovaj tekst je napisan kako bi se ukazalo na potrebu provjeravanja svih njihovih izjava jer je njihovo proučavanje veoma površno i vrlo često usmjereno interesima. Imam El-Karafi, Allah mu se smilovao, spomenuo je u svojoj knjizi "Envaru-l-Buruk fi enva'i-l-Furuk" nakon što je izložio mišljenje o zabrani posvećivanja sevapa učenja Kur'ana mrtvima: "Ovo pitanje, iako je predmet razil

Duha-namaz  je jutarnja nafila. Islamski učenjaci smatraju da je duha-namaz mustehab. Hazreti Aiša, r.a., kaže: “Božiji Poslanik, a.s., klanjao je nekada duha-namaz, a nekada nije. Ja stalno klanjam duha- namaz.” 41 Vrijeme duha-namaza je od pola sahata poslije izlaska sunca ili nešto više, i traje sve do podne-namaza. Hazreti Alija, r.a., kaže: “Allahov Poslanik, a.s., klanjao bi duha-namaz u vrijeme kada bi sunce od istoka odmaklo, onoliko koliko se sunce primakne zapadu u

5 decembar 2025. m.g. - 14 Dzumadel ahira 1447/ h.g. Autor: Ertan Č., dipl. isl. nauka Sažetak Ovaj rad analizira razliku između ljudskog i Božanskog zakonodavstva u kontekstu metodologije islamskog prava, ( usūl al-fiqh ) i filozofije prava. Naglasak je na epistemološkim ograničenjima ljudskog zakonodavca i na Božanskoj savršenosti kao temelju univerzalnog moralnog poretka. Rad ukazuje na nesavršenost pozitivnog prava i ističe teološki i normativni značaj Božanske pravde kao

Shodno sahih predajama, poznato je da su najbolje džamije za namaz: Sveta džamija (Mesdžid ul-Haram) u Mekki, zatim Poslanikova džamija (Mesdžid un-Nebevi), zatim džamija El-Aksa (Mesdžid ul-Aksa). Hanefijski učenjaci su rekli da potom slijedi džamija Kuba, zatim najstarija džamija u nekom kraju, zatim najveća džamija u nekom kraju pa zatim ona koja ti je najbliža. Ali izdvajamo po koncenzusu uleme da je džamija nekog alima, učitelja, gdje on održava dersove (lekcije, predava

Nije jedino haram jesti svinjetinu, haram je i svaku hranu kupiti i konzumirati od imetka stečenog na haram način. U islamu, a naročito prema učenju hanefijskog mezheba, čovjek je dužan paziti na čistoću svoje zarade jednako kao i na čistoću same hrane. Haram imetak ostavlja moralne i duhovne posljedice na čovjeka. Učenjaci kažu da je haram stečena zarada poput trnja koje ranjava srce, hranom kupljenom od takvog imetka čovjek unosi duhovnu nečistoću u sebe, što utiče na prihv

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Zaista su učenjaci nasljednici vjerovjesnika, a vjerovjesnici u nasljedstvo...