Obračun s radikalizmom: Šta se dešava u Tadžikistanu?
- 7 days ago
- 2 min read
Autor: Selin Atay - TurkiyeToday. com
Turkologinja i književnica Meryem Aybike Sinan analizira na koji su način stroge mjere Tadžikistana usmjerene protiv radikalnih vjerskih grupa bliskoistočnog porijekla uticale na odnose ove države s Ruskom Federacijom, kao i na promjenu regionalne dinamike.
Radikalna represija u Tadžikistanu
U Tadžikistanu je, kako se može ocijeniti, de facto proglašen svojevrsni „rat“ protiv radikalnih vjerskih grupa bliskoistočnog porijekla. Nakon nedavnog terorističkog incidenta u Rusiji, pripadnici Federalne službe sigurnosti Ruske Federacije (FSB) proveli su opsežnu istragu na teritoriji Tadžikistana. Predsjednik Emomali Rahmon izjavio je da su milioni tadžikistanskih građana povezani s radikalnim grupama i terorizmom, izražavajući pritom osjećaj srama zbog njihovih postupaka.
Po okončanju istrage, FSB je odgovornost adresirao prema Tadžikistanu. Uprkos nastojanjima tadžikistanskih vlasti, zemlja nije uspjela odoljeti pritiscima Rusije, te je uslijedila implementacija izuzetno restriktivnih mjera. Iznenada je zabranjen rad svih vjerskih grupa, fondacija i udruženja, dok su čak i vjerski obredi djelimično ograničeni, a hiljade osoba su privedene.
Ključne odluke i restrikcije
U Tadžikistanu su uvedene sveobuhvatne mjere, uključujući zabranu nošenja odjeće s vjerskim obilježjima, pri čemu nepoštivanje propisa može rezultirati zatvorskim kaznama i visokim novčanim sankcijama. Muškarcima je, također, zabranjeno nošenje brade u stilu koji se dovodi u vezu s vehabijskom tradicijom, a postoje navodi da su hiljade muškaraca prisilno obrijane.
Dodatna ograničenja obuhvataju zabranu maloljetnicima da posjećuju džamije, mlađim punoljetnim osobama da obavljaju hadž i umru u Mekki i Medini, kao i zabranu državnim službenicima da prisustvuju džuma-namazu. Osim toga, tadžikistanski državljani koji se vraćaju iz područja pod kontrolom organizacije tzv. Islamske države (ISIS, ISIL, Daesh) suočavaju se s teškim posljedicama, uključujući izdvajanje njihove djece u državne ustanove te društvenu stigmatizaciju njihovih porodica, kojima se uskraćuju pravo na ukop i osnovne javne usluge.
Egzodus radikalnih grupa i regionalne implikacije
Radikalne vjerske grupe ubrzano napuštaju zemlju, nastojeći pronaći nova područja u kojima bi mogle nesmetano djelovati. Čak i kulturno bliske države, poput Irana, odbijaju prihvatiti ove pojedince. Prema dostupnim informacijama, nakon određenih odluka donesenih u Saudijskoj Arabiji i pojedinim arapskim državama, pojedine radikalne frakcije tragaju za novim teritorijama djelovanja, pri čemu se kao potencijalne destinacije najčešće spominju Uzbekistan, Kazahstan i Kirgistan.
Međunarodni odnosi i stabilnost Centralne Azije
Navodi se da je cilj pojedinih država, poput Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država, pa i Izraela, koje se dovode u vezu s finansiranjem ovih radikalnih grupa, ne samo narušavanje mira i stabilnosti u Centralnoj Aziji, već i potkopavanje snažne hanefijsko-maturidijske tradicije u ovom regionu, čime bi se, potencijalno, stvorili uslovi za transformaciju regije u novi „Bliski istok“.
Strateški pristup Republike Turske
Republika Turska ovom pitanju mora pristupiti s posebnim oprezom, uz učestale konsultacije s relevantnim državama i efikasno korištenje vlastitih obavještajnih kapaciteta. Zaštita Centralne Azije, a naročito turkijskih republika, od ovakvih destabilizirajućih uticaja od presudnog je značaja.
