top of page

GAZALI: O podsticanju na brak i odvraćanju od njega

  • Writer: Hanefijski mezheb
    Hanefijski mezheb
  • Jun 10, 2020
  • 8 min read

O podsticanju na brak i odvraćanju od njega, Imam Gazali, Kitab o normama ponašanja u braku



Znaj da su se učenjaci podijelili oko vrijednosti braka. Neki su pretjerali, kazavši da je bolji od potpunog posvećivanja ibadetu Allahu. Drugi su, pak, priznali njegovu vrijednost, ali su dali prednost posvećivanju ibadetu, pogotovo ako duša ne čezne za brakom toliko da remeti stanje i traži spolni akt. Neki su kazali da je bolje ne stupati u brak u ovom vremenu, da je brak imao vrijednosti prije, kada zarada nije dolazila od zabranjenog imetka, a osobine kod žena nisu bile pokuđene. Istina će se otkriti, najprije, iznošenjem hadisa i predaja koje podstiču na brak i odvraćaju od njega. Zatim ćemo ukazati na pozitivne i negativne strane braka, tako da nam se time razjasne vrijednosti i braka i njegovog izbjegavanja u pogledu svakoga ko je siguran od njegovih negativnosti.

Podsticanje na brak


Ajeti


Uzvišeni Allah je kazao: “Udavajte neudate i ženite neoženjene.”[1] Ovo je naredba.

“Ne smetajte im da se udaju za svoje muževe!”[2] Ovdje je sadržana zabrana smetanja kod braka.

Allah je kazao, opisujući poslanike i hvaleći ih: “I prije tebe smo poslanike slali i žene i porod im davali.”[3] Ovo se navodi u kontekstu spominjanja i ukazivanja na blagodat i dobrotu Stvoritelja. Svoje evlije je potpomogao da to traže u dovi: “I oni koji govore: ‘Gospodaru naš, podari nam u ženama našim i djeci našoj radost’.[4]


Kaže se da su svi poslanici, koje je Allah spomenuo u Kur’anu, imali porodice. Kažu da se Jahja, alejhis-selam, oženio, ali nije imao spolne odnose, već je to učinio radi postizanja tog dobra i uspostavljanja suneta ili zbog obaranja pogleda. Isa, alejhis-selam, oženit će se kada siđe na Zemlju i tada će imati djecu.

Hadisi


Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao je: “Brak je moj sunet, pa ko ne voli moj sunet, ne voli ni mene.” “Brak je moj sunet, pa ko voli mene, neka slijedi moju praksu.”[5]


“Sklapajte brakove, bit ćete mnogobrojni, pa ću se vama ponositi pred ostalim zajednicama na Sudnjem danu, pa čak i s nedonoščetom.”[6]


“Ko ne voli moj sunet, nije moj, a od mog suneta je brak. Ko mene voli, neka slijedi moj sunet.”[7]

“Ko ne zasnuje brak zbog straha od neimaštine, nije naš.”[8] Ovdje se kudi razlog nezasnivanja braka, a ne sam čin.


“Ko ima materijalne mogućnosti, neka se oženi.”[9] “Ko je od vas u stanju da se oženi, neka to učini jer je to bolje za obaranje pogleda i čuvanje spolnog organa. Ko ne može, neka posti. Uistinu, post će ga štititi od toga.”[10]


Ovaj hadis ukazuje na to da je razlog podsticanja na brak strah za oko i spolni organ od nemorala. Vedža (izraz koji je spomenut za post u ovom hadisu) znači utucanje genitalija mužjaka kako bi nestala njegova muževnost, a ovdje je metafora za spolnu slabost tokom posta.


“Kada vam dođe onaj čijom ste vjerom i emanetom zadovoljni, oženite ga. U suprotnom, nastat će smutnja na zemlji i veliki nemoral.”[11] I ovdje, također, ukazano je na razlog podsticanja na brak, a to je strah od nemorala.


“Ko se oženi radi Allaha i ženi radi Njega, zaslužio je Allahovu zaštitu i prijateljstvo.”[12]


“Ko se oženi, sačuvao je pola svoje vjere, pa neka se boji Allaha u onoj drugoj polovini.”[13] I ovdje se aludira na to da je vrijednost braka u čuvanju od grijeha i zaštiti od nemorala jer čovjekovu vjeru najčešće pokvare njegov spolni organ i stomak, pa će brakom zadovoljiti jedno od to dvoje. A Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao je: “Svako djelo čovjekovo se prekida osim u tri slučaja: (...) ili čestito dijete koje će mu dovu činiti.”[14] To se ne može postići bez braka.

Predaje


Hazreti Omer je kazao: “Od braka odvraćaju samo nemoć ili pokvarenost.“ On je objašnjavao da vjera ne odvraća od braka, ograničivši zapreku na ove dvije pokuđene osobine.


H. Ibn Abbas je rekao: “Pobožnost pobožnoga nije upotpunjena sve dok se ne oženi.“ Moguće je da je time htio reći da je brak dio pobožnosti i da je upotpunjava, ali je vjerovatnije da je htio reći da srce vjernika neće biti sačuvano zbog nadmoći strasti, sve dok se ne oženi, te da prave pobožnosti nema bez otklanjanja svih zapreka iz srca. Zbog toga je sakupio svoje učenike, kada su dostigli dob Ikrime i Kurejba, i druge i govorio im: “Ako hoćete da se ženite, oženit ću vas jer robu, kada čini blud, izađe iman iz srca.”


Ibn Mes’ud je govorio: “Kada bi mi ostalo od života samo deset dana, volio bih se oženiti da ne sretnem Allaha kao neoženjen.”


Umrle su dvije žene u Muaza b. Džebela od kuge, a i on je bio bolestan, pa je rekao: “Oženite me jer ne volim da Allaha susretnem neoženjen.”


Ovaj njihov gest ukazuje na to da su u braku vidjeli određenu vrijednost, ne samo u pogledu zaštite od zla strasti. Omer se mnogo ženio i govorio je: “Ženim se samo zbog djece.“


Jedan od ashaba se posvetio hizmetu Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, provodeći noći u njega, ako bi bilo za to potrebe. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: “Zašto se ne oženiš?” “Siromašan sam, nemam ništa, a prestao bih ti onda i hizmetiti“, reče i zašuti. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ponovo ga isto upita, a on dade isti odgovor. Onda ashab razmisli i reče: “Tako mi Allaha, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zna bolje što će mi koristiti, i na ovom i na budućem svijetu, i što će me Allahu približiti. Ako mi to kaže treći put, uradit ću to.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu ponovo: “Zašto se ne oženiš?” Onda on reče: “Oženi me, Allahov Poslaniče.” “Idi”, reče Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, “toj porodici i reci im da im Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naređuje da te ožene svojom kćerkom.” Ashab reče: “Allahov Poslaniče, nemam ništa od imetka.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredi ashabima: “Skupite vašem bratu zlata težine koštice datule.” Sakupili su, odveli ga toj porodici i oženili ga. Onda mu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Napravi gozbu.” Ashabi mu nađoše ovcu za gozbu. Ovo ponavljanje od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ukazuje na vrijednost samog braka, a moguće je da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, osjetio potrebu za brakom kod njega.


Priča se da je neki pobožnjak iz ranijih naroda nadmašio sve svoje savremenike u ibadetu. Njegov ibadet je spomenut pred vjerovjesnikom, u to vrijeme, a ovaj reče: “Divan li je on čovjek, samo da ne ostavlja nešto od suneta.” Pobožnjak se zabrinu, kada je to čuo, pa upita vjerovjesnika za to, a ovaj mu reče: “Ostavio si brak.” “Ja ga ne zabranjujem, već to nisam učinio jer sam siromašan i ljudi se brinu za mene“, odgovori pobožnjak. Onda mu vjerovjesnik, alejhis-selam, reče: “Ja ću te oženiti svojom kćerkom“, i tako i učini.


Bišr b. Hars kaže: “Nadmašio me je Ahmed b. Hanbel u trome: stjecanjem halala sebi i drugome, a ja samo sebi, priuštio je sebi brak, a ja nisam i bio je imam masama.”


Kažu da se Imam Ahmed oženio drugi dan poslije smrti supruge, majke njegovog sina Abdullaha, i rekao: “Ne volim da zanoćim kao neženja.”


Kada su Bišru kazali da ljudi govore za njega kako je ostavio brak, a time i sunet, odgovorio je: “Recite im da sam zaokupljen farzom od suneta.” Kada je drugi put ukoren zbog toga, rekao je: “Od braka me sprečavaju samo Allahove riječi: ‘One imaju isto toliko prava koliko i dužnosti, prema zakonu’.”[15] Spomenuli su ovo Imami Ahmedu, a on reče: “Gdje je onaj koji je ravan Bišru?” On je sjedio kao na iglama. I pored toga, viđen je u snu, u kojem mu se reče: “Što je Allah uradio s tobom?” Odgovorio je: “Podignuti su mi stepeni u Džennetu i prikučio sam se stepenima poslanika, ali nisam dostigao stepene oženjenih.” U drugoj verziji stoji: “Rekao mi je: ‘Nisam volio da Me susretneš kao neženja.’“ Onda smo mu rekli: “Što je bilo s Ebu Nasr Temarom?” On odgovori: “Uzdignut je sedamdeset deredža iznad mene.” “Zbog čega, rekosmo, “kada smo te svi smatrali boljim od njega?” “Zbog njegovog sabura s svojim kćerkicama i porodicom”, odgovori on.


Sufjan b. Ujejne kaže: “Imati mnogo žena ne spada u dunjalučka dobra jer je h. Alija bio najskromniji od svih ashaba Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a imao je četiri žene i sedamnaest robinja.” Prema tome, brak je oduvijek bio sunet i svojstvo vjerovjesnika. Reče neki čovjek Ibrahimu b. Edhemu: “Blago tebi, ti si se, ostavljajući brak, potpuno posvetio ibadetu.“ Ibrahim mu odgovori: “Jedan tvoj strah zbog porodice je bolji od svega ovoga u čemu sam ja.” “Zbog čega se onda ne ženiš?”, upita ga. “Nemam potrebe za ženom i ne želim da obmanjujem neku ženu sobom.”


Kažu: “Prednost oženjenoga nad neoženjenim je kao prednost mudžahida nad onim koji to nije. Rekat namaza oženjenoga je bolji od sedamdeset rekata neoženjenog.”

Odvraćanje od braka

Slijede hadisi koje govore o odvraćanju od braka.


“Najbolji čovjek poslije dvjestote godine (po Hidžri) je onaj slabi i mršavi, koji nema ni porodice ni djece.”[16]


“Doći će ljudima vrijeme u kojem će čovjek biti helać zbog svoje žene, roditelja i djece. Prigovarat će mu zbog siromaštva i tražiti od njega ono što ne može, pa će krenuti putevima na kojima će ostati bez vjere i tako nastradati.”[17]


U predajama stoji: “Malobrojna porodica je pola bogatstva, a mnogobrojna pola siromaštva.“[18] Upitan o braku, Sulejman Darani je rekao: “Strpiti se od njega je bolje od strpljenja prema ženama, a strpljenje prema njima je bolje od trpljenja vatre.”


Također je kazao: “Samac osjeća slast djela i odmorenost srca koju onaj koji ima porodicu ne osjeća.”

Jednom prilikom je rekao: “Nisam vidio ni jednog od naše braće da se oženio i ostao na prijašnjem stepenu.


Ko traži troje, okrenuo se dunjaluku: ugodan život, oženi se, ili piše hadis.“


Hasan kaže: “Kada Allah hoće dobro robu, ne zaokupi ga porodicom i imetkom.“ Ibn Ebi Havari kaže: “Raspravljala je jedna grupa o ovim riječima, pa su došli do zajedničkog zaključka da se ovdje ne misli na to da nema to dvoje, već da ih ima, ali da ga ne zaokupljaju. A to je aluzija na riječi Ebu Sulejmana Daranija: “Sve ono što te zaokuplja od Allaha, od porodice, imetka i djece belaj je za tebe.“ Jednom riječju, ne prenosi se ni od koga odvraćanje od braka, općenito, već samo uz neki uslov. A podsticanje na brak navodi se i općenito i s uslovom, pa da i zato sklonimo zastor, navodeći loše i dobre strane braka.


Izvor: Ebu Hamid el-Gazali, Ihja ulumid-din, Kitab o normama ponašanja u braku.

[1] Sura Nur, 32. [2] Sura Bekare, 232. [3] Sura Ra’d, 38. [4] Sura Furkan, 74. [5]Hadis bilježi Ebu Ja’la, neke riječi spominjući prije, a neke poslije, od h. Ibn Abbasa, s dobrim lancem prenosilaca. [6] Hadis bilježi Ibn Merdivejhu u Tefsiru, bez spominjanja nedonoščeta, od h. Ibn Omera. Bejheki ovaj dodatak navodi u Ma’rifetu od h. Šafije da je on tako čuo. [7] Početak hadisa je Muttefekun alejhi, od h. Enesa, dok je ostatak spomenut. [8] Hadis bilježi Dejlemi od h. Ebu Seida, sa slabim lancem prenosilaca. Darimi, Begavi, Ebu Davud u Merasilu prenosi od Ebu Nudžejha: “Onaj koji može, a ne oženi se, nije naš.” Za Ebu Nudžejha je različit stav oko toga da li je bio ashab. [9] Hadis bilježi Ibn Madže od h. Aiše, sa slabim lancem prenosilaca. [10] Muttefekun alejhi od h. Ibn Mesuda. [11] Hadis bilježi Tirmizi od h. Ebu Hurejre. Buhari kaže da to nije tako. Ebu Davud kaže da je to greška. Tirmizi ga bilježi i od Ebu Hatima Mizenija i kaže da je dobar. Ebu Davud ga bilježi u Merasilu. Ibn Kattan je našao mahane ovom hadisu i njegove prenosioce ocijenio kao slabe. [12] Hadis bilježi Ahmed, sa slabim lancem prenosilaca od h. Muaza b. Enesa: “Onaj koji daje radi Allaha, voli radi Allaha, mrzi radi Allaha i ženi se radi Allaha upotpunio je svoj iman.” [13] Hadis bilježi Ibn Dževzi u Ilelu od h. Enesa, sa slabim lancem prenosilaca. Taberani ga u Evsatu bilježi kao: “Upotpunio je polovinu vjere.” Hakim ga bilježi i kaže da je vjerodostojnog lanca prenosilaca: “Onaj kome Allah da dobru ženu, pomogao mu je da sačuva pola vjere.” [14] Hadis bilježi Muslim od h. Ebu Hurejre. [15] Sura Bekare, 228. [16] Hadis bilježi Ebu Ja’la od h. Huzejfe, Hitabi u Uzleu od istog i od Ebu Umame, a i jedno i drugo je slabo. [17] Hadis bilježi Hitabi od h. Ibn Mesuda. Bejheki bilježi slično u Zuhdu od h. Ebu Hurejre i oba su slabi. [18] Hadis bilježi Kuda’i od h. Alije, Dejlemi od h. Ibn Omera, Mizeni i svi bilježe prvi dio i sa slabim lancem prenosilaca

bottom of page