Podjela posta
- Hanefijski mezheb
- 21 hours ago
- 4 min read

Post je imsak (sustezanje) od tjelesnih užitaka (užitaka želudca, spolnog organa i mozga) od zore (sabaha) do zalaska sunca (akšama).
Post se dijeli na šest vrsta:
a) farz (strogo obavezan),
b) vadžib (obavezan),
c) sunnet,
d) mendub (preporučljiv),
e) nafila (dobrovoljan),
f) mekruh (pokuđen).
a) Sljedeći postovi su farz:
post mjeseca ramazana u njegovo vrijeme (eda'),
napaštanje ramazanskih dana nakon mjeseca ramazana (kada'),
post keffareta (naknada za određene propuste):
a) keffaret za namjerno prekidanje posta u ramazanu,
b) keffaret za zihar,
c) keffaret za nenamjerno ubistvo,
d) keffaret za prekršenu zakletvu (jemin),
e) keffaret za lov u haremu,
f) keffaret za neklanje hedja (hadžskog kurbana) pri temettu' hadždžu,
g) keffaret za neklanje hedja pri kiran hadždžu,
h) razni drugi hadžski keffareti za hadžske prekršaje (džinajete).
zavjetni post (nezr, menzur).[1]
b) Vadžib post je: napaštanje (kada) pokvarenih nafila-postova.
c) Sunnet post, i to sunneti-muekkede (pritvrđeni sunnet) je: post dana Ašure 10. muharrema (Jevmi-Ašure).
Čovjek može postiti Ašuru na jedan od sljedeća četiri načina:
da posti dan Ašure sa danom prije (9. i 10. muharrem),
da posti dan Ašure sa danom poslije (10. i 11. muharrem),
da posti sva tri dana, tj. dan Ašure i dan prije i dan poslije (9., 10. i 11. muharrem),
da posti samo dan Ašure (10. muharrem).
Naravno, najbolje je postiti:
sva tri dana, tj. dan Ašure i dan prije i dan poslije (9., 10. i 11. muharrem),
potom dan Ašure sa danom prije (9. i 10. muharrem),
potom dan Ašure sa danom poslije (10. i 11. muharrem),
potom samo dan Ašure (10. muharrem).
d) Mendub je postiti sljedeće postove:
tri dana svakog mjeseca, a posebno bijele dane: 13., 14. i 15. dan u svakom hidžretskom mjesecu;
ponedjeljak i četvrtak;
šest dana mjeseca ševvala, bez obzira postila osoba šest dana uzastopno ili šest dana odvojeno;
dan Arefata, tj. 9. dan mjeseca zu-l-hidždžeta (dan uoči kurban-bajrama);
Davudov post, tj. jedan dan postiti, a drugi dan mrsiti, kako je poslanik Davud, a.s., radio skoro cijeli svoj život;
prvih 10 dana muharrema, tj. prvih 10 dana nove hidžretske godine;
prvih 9 dana zu-l-hidždžeta, tj. 9 dana pred Kurban-bajram;
dan uoči mubarek noći Lejlei-Regaiba, Lejlei-Miradža i Lejlei-Berata;
postiti u svetim mjesecima (muharremu, redžebu, zu-l-kadetu, zu-l-hidždžetu);
postiti u mjesecu šabanu;
postiti učajluke (tri mjeseca), tj. postiti, pored ramazana, redžeb i šaban, kao pripremu za ramazanski post.
e) Pod nafila-postom se podrazumijeva postiti bilo kakav dobrovoljni post, koji nije izričito spomenut kao sunnnet u Šerijatu, a koji, takođe, nije okarakterisan kao zabranjen (haram) ili pokuđen (mekruh).
f) Mekruh post se dijeli na dvije podvrste: mekruh-tenzihen (blago pokuđen) i mekruh-tahrimen (strogo pokuđen).
Mekruh-tahrimen[2] je postiti pet dana:
prvi dan Ramazanskog bajrama,
prvi dan Kurban-bajram,
tri dana tešrika (ejjami-tešrik, 2, 3. i 4. dan Kurban-bajrama).
Mekruh-tenzihen je:
postiti izdvojeno petak (dan džume, muslimanski sedmični blagdan), tj. bez dana prije ili dana poslije, izuzev u slučaju da se post na taj dan poklopi sa postačevim uobičajenim postom (npr. Davudov post),
postiti izdvojeno subotu (jevrejski sedmični blagdan), tj. bez dana prije ili dana poslije, pošto je riječ o jevrejskom sedmičnom blagdanu, izuzev u slučaju da se post na taj dan poklopi sa postačevim uobičajenim postom (npr. post na dan Arefata),
postiti izdvojeno nedjelju (hrišćanski sedmični blagdan), tj. bez dana prije ili dana poslije, izuzev u slučaju da se post na taj dan poklopi sa postačevim uobičajenim postom (npr. postač inače posti svaki deseti dan, kako bi ispostio tri dana svakog mjeseca),
postiti svaki dan uzastopno (post cijelo vrijeme),
neprestano postiti (visal), pa makar i dva dana - pod visalom (neprestanim postom) se podrazumijeva da se osoba nikako ne omrsi (ne iftari) nakon zalaska sunca, tako da spoji sutrašnji post sa današnjim,[3]
ženin post bez dozvole muža,
neopravdano postiti sami dan Ašure, bez jednog dana prije ili poslije,
postiti izdvojeno dane inovjernih praznika, izuzev u slučaju se post na taj dan poklopi sa postačevim uobičajenim postom (npr. post ponedjeljkom i četvrtkom):
a) dan Nevroza (prvi dan proljeća), dan Mehredžana (prvi dan jeseni) i druge dane vatropokloničkih (medžusijskih) praznika,
b) dane Božića, dane Uskrsa, dan Hrišćanske nove godine i druge dane hrišćanskih praznika,
c) dan Pesaha, dan Purima, dan Jom Kipura i druge dane jevrejskih praznika itd.,
post šutnje, tj. da se osoba zavjetuje kako će šutjeti.
Prema općenitijoj podjeli, svi postovi se dijele u tri kategorije:
obavezni postovi:
a) farz-postovi,
b) vadžib-postovi,
neobavezni (nafila) postovi:
a) sunnet-postovi,
b) mendub-postovi,
c) ostali nafila (dobrovoljni) postovi,
pokuđeni (mekruh) postovi:
a) mekruh-tenzihen (blago pokuđeni) postovi,
b) mekruh-tahrimen (strogo pokuđeni) postovi.
15.2.2025., Tešanj – Jusuf Džafić
[1] Prema nekim hanefijskim učenjacima, zavjetni post spada u vadžib, umjesto u farz postove.
[2] Tj. post je ispravan, ali postač ima mali grijeh.
[3] Izuzetak su siromašne osobe, kao npr. naša braća u Africi, koji nemaju čime da se omrse, njima je dozvoljeno da poste visalom (neprestanim postom), jer su na to natjerani nuždom.