Vrste abdesta

Abdest shodno Kur'anu i sunnetu Allahova Pejgambera, alejhisselam

Abdest je vjersko čišćenje, tj. pranje i potiranje određenih dijelova tijela na šerijatski propisan način u slučaju male nečistoće (malog hadesa), odnosno gubitka male čistoće, koja je uvjet za obavljanje namaza, tavafa i nekih drugih ibadeta.

  Postoje tri vrste abdesta:

a)      farz (strogo obavezan),

b)      vadžib (obavezan),

c)      mendub (preporučljiv).

  Abdest je farz (strogo obavezan) u sljedećim situacijama:

1. zbog namaza, što podrazumijeva situacije:

a) prilikom klanjanja namaza, pa čak u slučaju nafila-namaza (dobrovoljnih namaza),

b) prilikom dženaze-namaza,

c) prilikom sedždei-tilaveta (sedžde tilaveta-sedžde učenja Kur'ana),

d) prilikom sedždei-šukra (sedžde zahvale),

2. zbog dodirivanja Mushafa bez neprovidnog omota, pa čak i jednog kur'anskog ajeta.

Imati abdest je vadžib (obavezan) u sljedećoj situaciji: prilikom tavafa oko Kabe.

Uzeti abdest je mendub (preporučljivo), odnosno mustehabb (pohvalno) u mnogo situacija, među kojima su naredne:

1. kada čovjek hoće da legne, kako bi mu se računalo da je pod abdestom dokle god spava,

2. kada čovjek ustane iz sna, a prije nego što ponovo legne,

3. da bi čovjek stalno bilo pod abdestom,

4. zbog abdesta na abdest, odnosno radi svjetlosti (nura) na svjetlost (nur),[1]

5. zbog nastupa novog namaskog vremena (vakta),

6. nakon činjenja grijeha, posebno nakon:

a) ogovaranja (gibeta),

b) laganja,

c) prenošenja tuđih riječi (nemimeta),

d) psovanja,[2]

7. zbog tevbe (pokajanja),

8. zbog srdžbe,

9. nakon recitiranja pokuđene poezije (pjesama),[3]

10. nakon grohota (glasnog smijeha) izvan namaza,[4]

11. nakon kupanja (gasuljenja) mejta,

12. nakon nošenja dženaze,[5]

13. prije kupanja zbog džunupluka (dženabeta),

14. džunubu prilikom:

a) jela,

b) pića,

c) odlaska na spavanje,

d) novog spolnog odnosa,

15. zbog učenja Kur'ana,

16. zbog zikra (spominjanja Allaha)

17. zbog čitanja hadisa i predaja,

18. zbog prenošenja hadisa (rivajeta),

19. zbog učenja mevluda (mevludi-šerifa),

20. zbog učenja tevhida (kelimei-tevhida),

21. zbog učenja ilahija i kasida,

22. zbog prisustva predavanjima (dersovima, vazovima, vazu-nasihatima, halkama, tribinama i sl.),

23. zbog prisustva mukabelama,

24. zbog prisustva mevludskim svečanostima,

25. zbog prisustva zikru i tevhidu,

26. zbog prisustva drugim vjerskim svečanostima,

27. zbog izučavanja nauka,[6]

a) prvenstveno radi tradicionalnih nauka (fikh, hadis, tefsir, kiraet, akaid, ahlak, sira, povijest islama i sl.),

b) radi racionalnih nauka (arapski jezik i drugi jezici, logika, filozofija, sociologija, psihologija, medicina, fizika, astronomija, biologija, ekonomija, poljoprivreda i dr.),

28. zbog učenja ezana,

29. zbog učenja ikameta,

30. zbog držanja hutbe:

a) džumanske hutbe,

b) bajramske hutbe,

c) tri hadžske hutbe: prve 7. zu-l-hidždžeta nakon podne-namaza kod Ka'be; druge 9. zu-l-hidždžeta na Arefatu prije spajanja podne i ikindije; treće 11. zu-l-hidždžeta na Mini,

d) hutbe povodom namaza i dove za kišu,

e) hutbe povodom pomračenja Sunca i Mjeseca,

f) hutbe povodom sklapanja braka,

g) hutbe povodom hatme Kur'ana,

31. zbog držanja bilo kakvog govora u javnosti,

32. zbog ulaska u Medinu,

33. zbog ulaska u Mekku,

34. zbog posjete (zijareta) Vjerovjesniku, s.a.v.s.,

35. zbog stajanja (vukufa) na Arefatu,

36. zbog stajanja (vukufa) na Muzdelifi,

37. zbog saja (trčanja) između Safe i Merve,

38. zbog bacanja kamenčića (remja) na džemretima,

39. zbog napuštanja spora između islamskih učenjaka (uleme), na primjer:

a) zbog kupanja (gasuljenja) mejta,

b) zbog nošenja dženaze,

c) zbog jedenja kamiljeg mesa,

d) zbog dodirivanja neke žene,

e) dodirivanja svog spolnog organa,

f) zbog ljubljenja svoje supruge,

g) zbog spavanja na čvrstoj podlozi,

h) zbog spavanja na namazu (na kijamu, rukuu, sedždi, sjedenju),

i) zbog pojave krvi, sukrvice ili gnoja na koži, koji ne poteknu,

j) zbog vjetra koji izađe iz spolovila,

k) zbog povraćanja nepunim ustima i slično,

40. zbog ikakvog važnog događaja i ikakvog pojavljivanja u javnosti:

1) javne manifestacije (festivali, svečanosti, priredbe, akademije, događaji) - umjetničke, muzičke, kulturne, obrazovne, naučne, stručne, privredne, sportske, vjerske, političke, historijske, etnografske, zabavne, turističke i dr.

2) organizirano sastajanje i vijećanje - konferencija (sastanak), samit (sastanak na vrhu), konferencija za štampu, kongres, skupština, liga, parlament, senat, vlada, vijeće, predstavnički dom, predsjedništvo (prezidijum), ravnateljstvo (direktorij), štab, komitet, internacionala, rijaset, ulema-medžlis, rabita, mešihat, muftijstvo, medžlis, miting (zbor), protest (prosvjed) i dr.

3) kulturno-obrazovni događaji - koncert, predstava, gostovanje, prikaz, promocija (predstavljanje), književno veče, simpozijum, naučni skup, okrugli sto, edukativni kamp, seminar, kurs (tečaj), konkurs (natječaj), izbor i dr.

4) važni događaji: a) veselje (svadba, rođenje, sunećenje, rođendan, godišnjica, ispraćaj u vojsku, diplomiranje, maturiranje i sl.); b) vojna operacija, bitka i rat; c) sportsko takmičenje i kamp; d) referendum; e) izbor; f) revolucija; g) dženaza i sahrana; h) prirodna katastrofa (pješčana, kišna i snježna oluja, lavina, visok snijeg, krupan grad, veća ledena kiša, košava, bura, tornado, ciklon, huragan, monsun i drugi opasni vjetrovi, jaka studen, toplotni udar, gusta pomrčina, zemljotres, poplava, bujica, duboko blato, odron, klizište, vulkanska erupcija, cunami, požar, epidemija); i) katastrofa kojoj je čovjek uzrok (saobraćajna nesreća (kopnena, zračna, vodena), eskplozija, požar, industrijska nesreća, nuklearna nesreća, smog, ledena kiša, kisela kiša, sportska nesreća, astronautska nesreće, stampedo, urušavanje objekta); j) zločin (masovno ubistvo, masakr, genocid, urbicid i sl.); k) medijski nastup (intervju, gostovanje u studiju, izjava) i dr.

15.2.2025., Tuzla – Jusuf Džafić

__________________________

[1] Stavke 2. i 3. su slične. Tačnije, stavka 2. je općenita i radi se o želji osobe da stalno bude pod abdestom, dok je stavka 3. određena i to je želja osobe da stalno bude pod abdestom, jer želi da joj abdesti budu svjetlo na svjetlo, kako je i u hadisu: „Abdest na abdest je kao svjetlo na svjetlo.“ (Spominje ga Munziri)

[2] Nije tačno mišljenje koje se uvriježilo među našim običnim pukom da psovanje, laganje, ogovaranje, prenošenje tuđih riječi i bilo kakvo činjenje grijeha kvari abdest. Ispravno je mišljenje da grijesi umanjuju vrijednost abdesta, a ne kvare sami abdest.

[3] Ovdje se misli na poeziju koja je pokuđena. Npr. u Kur'anu su ukoreni samo pjesnici koji ne rade za opće dobro: A zavedeni slijede pjesnike. Zar ne znaš da oni svakom dolinom blude i da govore ono što ne rade. Izuzev onih koji vjeruju i dobra djela čine, i koji često Allaha spominju, i koji uzvraćaju kad ih ismijavaju. A oni koji ismijavaju će, sigurno, saznati u kakvu će se muku uvaliti. (Eš-Šuara, 224-227)

[4] Budući da grohot u namazu kvari abdest, fino je abdestiti se nakon grohota izvan namaza.

[5] Uzimanje abdesta nakon kupanja i nošenja mejta je pohvalno radi napuštanja razilaženja uleme, te na osnovu hadisa: „Ko ogasuli mejta, neka se okupa (uzme gusul), a ko ga bude nosio, neka uzme abdest.“ (Bilježe ga Ebu Davud, Ahmed i dr.)

[6] Inače, određenom muslimanu je farz izučavati npr. medicinu, jer ima dara za to i njegova zajednica ima za tim potrebe, a opet drugom muslimanu je farz izučavati npr. fikh, jer ima dara za to i njegova zajednica ima potrebe za tim.