Hazreti Hatidža, majka pravovjernih
Hanefijski mezheb- Jan 8, 2020
- 5 min read
USKORO U PRODAJI
Izvor: Hazreti Hatidža, majka pravovjernih
Prva osoba koja je povjerovala u posljednjeg Allahovog Poslanika
Autor: Omer Sabundžu Prijevod s turskog: Dženan Hasić Starosna dob hazreti Hatidže, r.a., i Allahova Poslanika, s.a.v.s.
Generalno se prihvaćaju predanja koja govore da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., prilikom sklapanja braka imao dvadeset i pet, a hazreti Hatidža, r.a., četrdeset godina, dok se druga predanja smatraju slabima. Postoje učenjaci koji se trude dati određeniji datum njihova sklapanja braka, te se navode i predanja koja se supotstavljaju prethodnome mišljenju. Prema predanju koje se prenosi od Hakima b. Hizama, hazreti je Hatidža, r.a., bila starija od Allahova Poslanika, s.a.v.s., petnaest godina, prilikom sklapanja braka. Vakidi, Ibn es-Sikkin i Ibn Abdilberr smatraju da je Muhammed, s.a.v.s., krenuo na put, s namjerom trgovanja u ime hazreti Hatidže, dvadeset i pete godine, od Godine slona, i to četrnaeste noći do završetka mjeseca zul-hidždžea, a da se Hatidžom, r.a., oženio krajem mjeseca safera, dvadeset i šeste godine, od Godine slona, tj. dva mjeseca i pet dana poslije. Ibn Abdilberr bilježi da se taj događaj dogodio, tačno dvadeset i pet godina, dva mjeseca i deset dana, od Godine slona.
Različita predanja o starosnoj dobi Allahova Poslanika, s.a.v.s., u trenutku, u kojem je oženio hazreti Hatidžu, r.a., je moguće izraziti putem onog što je zapisao Taberi: „On, s.a.v.s., dok je bio u dvadeset i nekoj godini života, u periodu džahilijeta, sklopi svoj prvi brak, sa hazreti Hatidžom.“ Ovakav iskaz bi se smatrao najtačnijim, jer riječ بضع (nekoliko) označava brojeve od tri, do devet.
Ibn Habib je, na dva mjesta, kao svoje vlastito mišljenje naveo da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., imao dvadeset i pet godina, a hazreti Hatidža, r.a., četrdeset godina, prilikom sklapanja braka. No, na drugom mjestu navodi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., imao dvadeset i tri, a hazreti Hatidža, r.a., dvadeset i osam godina. Belazuri, pak, navodi da je Poslanik, s.a.v.s., imao dvadeset pet, a hazreti Hatidža, r.a., četrdeset, prilikom vjenčanja. No, navodi i da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., imao dvadeset i tri, a hanuma mu dvadeset i osam godina. Salih Tuğ preferira mišljenje da je hazreti Hatidža, r.a., imala dvadeset i osam godina, prilikom udaje za Allahova Poslanika, s.a.v.s.
Da je hazreti Hatidža, u toku udaje za Allahova Poslanika, s.a.v.s., imala dvadeset i osam godina se prenosi predanje od Ibn Abbasa, r.a., koje se smatra da'ifom. No, hadis u kojem se navode godine hazreti Hatidže, r.a., navodi i da je iz braka s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., imala šestero djece, koje je sve rodila prije islama, a što se bolje slaže s istinom.
Abbas Mahmud Akkad je na tu temu rekao sljedeće: „Ibn Abbas je mnogo bolje poznavao godine Hatidže. Povrh toga, žene na Arabljanskome poluostrvu ranije sazrijevaju, ali ranije i stare. Generalno se rijetko nalaze žene koje bi se mogle udati, nakon četrdesete godine. Isto tako se rijetko može sresti žena koja se uda nakon četrdesete i rodi sedmero djece. U kratkim crtama, sa stanovišta ljepote, bogatstva, plemenitosti i porijekla, odabrane djevojke, poput Hatidže se udaju u petnaestim godinama, ili ranije. Nasuprot tome što se pouzdano ne zna, Hatidža je s prva dva muža živjela veoma kratko. To dokazuje činjenica da je, dok je bila s njima u braku, izrodila samo dvoje, ili troje djece.“ Mišljenje da je imala dvadeset i osam godina, kojem se daje primat, ojačavaju i biološke činjenice, jer je hazreti Hatidža, r.a., sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., imala šestero djece. To, napose što je nemoguće za jednu ženu koja je prešla četrdesetu, a prikladnije je i izglednije da je prilikom udaje imala dvadeset i osam godina. To mišljenje podržavaju i prihvataju neki autori. Naprimjer, Ahmed et-Tadži veli: „Ako je hazreti Hatidža, r.a., imala četrdeset godina, prilikom udaje za Muhammeda, s.a.v.s., onda je on, s.a.v.s., morao imati pedeset i pet godina. Kako žena može roditi, u tim godinama? Međutim, ako uzmemo u razmatranje da mu je rodila sina, po imenu Abdullah nakon što je postao poslanik, onda biva očiglednim da se predanja koja govore o tome da je, prilikom vjenčanja, imala dvadeset i osam godina, preferišu iznad ostalih.“
Hazreti Hatidžin ispit za meleka Džibrila, a.s.
Kada je hazreti Hatidža, r.a., otišla do Vereke, predložio joj je da Poslanik, s.a.v.s., uradi jedan test, kako bi se uvjerio da li je taj što mu, s.a.v.s., dolazi, zaista Džibril. Vereka je rekao hazreti Hatidži, r.a.: „Džibril je Allahov povjerenik između Njega i Njegovih poslanika. Ti Muhammeda dovedi do mjesta gdje je vidio sve to što je vidio. Kada mu dođe, to što mu dolazi, ti okrij kosu i glavu. Ako je on od Allaha poslan, onda neće moći vidjeti ono što Muhammed vidi.“ Hazreti je Hatidža, r.a., tako i postupila. Kada je Uzvišeni Allah Poslanika, s.a.v.s., počastio poslanstvom, hazreti je Hatidža, r.a., rekla Allahovome Poslaniku, s.a.v.s., da je izvijesti kada mu bude dolazio njegov prijatelj. Allahov Poslanik, s.a.v.s., joj je obećao da će je obavijestiti. Jednog dana, dok je Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio pored hazreti Hatidže, r.a., odjednom je vidio Džibrila, a.s., i obratio joj se: „Hatidža, evo ti Džibrila. Došao mi.“ Upitala ga je: „Da li ga sada vidiš?“ Allahov Poslanik, s.a.v.s., joj je potvrdno odgovorio. Hazreti je Hatidža, r.a., rekla Allahovome Poslaniku, s.a.v.s., da sjedne s njene lijeve strane. Pošto je sjeo, ona ga upita: „Da li ga sada vidiš?“ Poslanik, s.a.v.s., je potvrdno odgovorio. Ovaj put je tražila da sjedne s njene desne strane, pa je Allahov Poslanik, s.a.v.s., sjeo s desne strane svoje supruge. Ona ga ponovo upita: „A sada, da li ga vidiš?“ Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., opet potvrdno odgovorio, ona je zatražila da joj sjedne u krilo. Ovaj put, Allahov Poslanik, s.a.v.s., sjede u krilo svoje hanume. Hazreti Hatidža, r.a., ga upita: „Vidiš li ga sada?“ Poslanik, s.a.v.s., ponovo dade pozitivan odgovor. Kada je hazreti Hatidža, r.a., skinula veo s glave i otkrila glavu, upitala je Allahova Poslanika, s.a.v.s., da li ga vidi, pa je odgovorio: „Ne.“ Tada mu ona reče: „Amidžiću moj, to nije šejtan, nego je to zaista melek, jer šejtan nas ne bi napustio u ovakvoj intimnoj situaciji. Budi postojan, radosne ti vijesti navještavam.“ Kasnije je povjerovala u njega i potvrdila istinitost onoga što je on donio.
Prema jednom predanju, nakon što je Džibril, a.s., dostavio Allahovu zapovjed, na Poslanikovom, s.a.v.s., tijelu se počeo ukazivati znoj. Kada je to opazila hazreti Hatidža, r.a., i kada mu je predložila da se malo odmori, Allahov Poslanik, s.a.v.s., joj reče: „Hatidža, nema vremena za odmor.“ Rekavši to, pođe da izvršava svoju dužnost pozivanja ljudi istini. Njegov je poziv prva prihvatila naša majka, hazreti Hatidža, r.a., njegova prva supruga i prva vjernica islama. Prema jednom drugom predanju, koje se navodi kod Ibn Ishaka, kada je hazreti Hatidža, r.a., obuhvatila Allahova Poslanika, s.a.v.s., u svoje haljine, Džibril, a.s., je nestao i otišao. Taj ispit ukazuje na činjenicu, koliko je hazreti Hatidža, r.a., bila pametna i pronicljiva, te na njezinu dovitljivost u pogledu argumentovanja i dokazivanja. Nakon tog događaja, povjerovala je Muhammedu, s.a.v.s., da je ono što je on vidio, zaista Džibril, a.s.
