Na današnji dan, 8. januara 1537. godine u Sarajevu je osnovana Gazi Husrev-begova medresa. To je najstarija odgojno-obrazovna ustanova na prostoru jugoistočne Evrope koja u kontinuitetu radi 482 godine. Njen osnivač Gazi Husrev-beg, sin je bosanskog plemića Ferhat-bega i sultanije Seldžuke, kćerke sultana Bajezida II i sestre sultana Selima I. Dužnost bosanskog sandžakbega obavljao je u tri navrata u periodu između 1521. i 1541. godine. Gazi Husrev-begova medresa će prvotno nositi naziv „Seldžukijja“, a kasnije ću narodu biti poznata kao „Kuršumlija“ (radi krova presvučenog olovnim omotačem). Po karakteru koji je imala (izučavani predmeti, ugled osnivača, dužnosti koje su mogli obavljati njeni svršenici, visina plaće profesora-muderrisa i drugih koji su bili uposleni itd. ) može se zaključiti da je ova Medresa u doba Osmanskog carstva bila visoka ili viša obrazovno-odgojna ustanova. U proteklih gotovo pet stoljeća, Medresa je odškolovala desetine hiljada učenika, među kojima je veliki broj uglednih naučnika, imama, hafiza, filozofa, umjetnika, političara i privrednika. Na slici: najstariji dokument Historijskog arhiva Sarajevo- naredba (emernama) bosanskog sandžakbega Gazi Husrev-bega iz 1531. godine upućena vlastima Kreševa i Fojnice da omoguće neometan rad svećenika na tom području. Uz Ahdnamu sultana Mehmeda II Fatiha iz 1463. godine i Gazi Husrev-begova emernama stoljećima svjedoči toleranciji osmanskih vlasti u Bosni prema pripadnicima kršćanstva.
Gazi Husrev-begova emernama iz 1531. godine Prijevod teksta Mevlana, naib časnog šerijata, Uzoru učenih naiba, kadiji mahkeme u Fojnici i Kreševu, Allah mu vrline povećao, i ponosu odabranih, kajmekamu Emin-bega, Allah mu sposobnost uvećao, nakon najsrdačnije upućenih pozdrava i iskazanog poštovanja saopštava sljedeće: Sadašnji redovnici Fojnice i samostana koji se nalaze u njenoj okolini došli su ovamo i podnijeli ilam u kojem se žale na sljedeće (su izložili sljedeće): “Do prije izvjesnog vremena, kao što smo to uvijek činili, slobodno smo išli od samostana do samostana i od sela do sela, ali sada ljudi i amili (sakupljači poreza) Emin-bega nas sprječavaju u tome i ne dozvoljavaju (nam) da se nesmetano krećemo, vrijeđaju nas i uznemiravaju, pod izgovorom da navodno imaju pritužbe na nas.“ Potrebno je da navedeni slučaj ispitate (provjerite), da bi spomenuti od sela do sela, i po svom običaju tamo vršili Božiju službu; nikome ne smijete dopustiti da ih ugnjetava i vrijeđa, jer je to suprotno onome što je uobičajeno, tako da znate. Napisano u prvoj dekadi pobjedonosnog mjeseca safera 938 (po hidžri). U mjestu Sarajevo (Tekst pečata – “Husrev, Fakir, ila Allah el-Ganijj“, u slobodnom prijevodu: Husrev, Allahu Bogatom ponizni)
Historijski Arhiv Sarajevo