Pogledajte mevludski sohbet u Kini medju Hui muslimanima, 2017. miladijske godine, tj. 1439. hidzretske.
Bismillahi vel-hamdulillahi, Allāhumme salli 'alā Muhammedin ve 'alā āli Muhammed! Posljednji Allahov Resul, hazreti Muhammed, neka je na njega i njegovu porodicu Allahov mir i spas, rođen je u zoru, u ponedjeljak, 12. rebiul evvela, 571. godine u porodici Beni – Hišam, u Mekki, u Arabiji. Rodjenje Resulullaha, alejhisselam, je poseban dan, kada se sve raduje; na nebesima, na zemlji, u moru, u vasioni, dan mevluda posljednjeg Božijeg Poslanika a.s. – hatemel enbija’i ešrefel murselin. Allah dželleša'nuhu, je odabrao Pejgambera, alejhisselam, za plemenitu misiju, koja je u isto vrijeme milost svjetovima, kao što je milost i on sam, kao prenosilac Istine. U 107. ajetu, sure Enbija, Allah, dželleša'nuhu, kaze: “A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali.” (El-Enbija’ 107) Kaze Allah subhanehu ve teala: "Vi u Allahovom poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu i koji cesto Allaha spominje." (El-Ahzab, 21). I kaze Allahu teala: "Zaista Allah i Njegovi meleki donose salavat na Vjerovjesnika! O vjernici, donosite i vi salavat (na njega) i saljite mu selam!" (El-Ahzab, 56). Rekao je Pejgamber, sallallahu 'alejhi ve ala alihi ve sellem: ''Kada me god neko poselami, Allah mi vrati dušu da mu odgovorim na selam.'' (Sahih Sunen Ebi Davud, 1795.) Pa ko hoće Pejgamberov šefaat - On će na njeg puno učit salavat. Essalatu vessalamu aleyke ya Rasulallah, Essalatu vessalamu aleyke ya Habiballah, Essalatu vesselamu aleyke ya seyyidel evveline vel ahirin. Veselamun alel murselin, velhamdulillahi Rabbil alemin. Nalazimo se u odabranom mjesecu rebiu-l-evvelu, mjesecu koji je proljeće za duše vjernika diljem svijeta. Muslimani na različite načine, ovaj mubarek mjesec, obilježavaju povodom sjećanja na rođenje posljednjeg Božijeg Poslanika na planeti Zemlji, Muhammeda, s.a.v.s., sina Amininog i Abdullahovog. Muslimani cijelog svijeta ne slave već obilježavaju mevlud, a to znači da iz tog događaja crpe pouke i njima se nadahnjuju. Najkraci i najjednostavniji odgovor glede mevludskih sohbeta dao je tuzlanski muftija rahmetli Hadži Ibrahim-ef. Hakki Čokić (1871. - 1948.), koji za mevlud u časopisu Hikjmet piše: "To je nešto slično zapadnim akademijama koje se održavaju prigodom kakve obljetnice, ili uspomene i nemaju karakter dužnosti i obožavanja."