O hajzu, nifasu i istihazi
- Hanefijski mezheb
- Feb 26, 2020
- 2 min read

1.26. Poglavlje o hajzu, nifasu i istihazi
Iz ženskog spolnog organa se izlučuje:
1. hajz (menstrualna krv, mjesečno krvarenje, mjesečno pranje, mjesečni ciklus, mjesečnica, menstruacija, menzis, ženski cvijet, perioda, krvotočje, travica, menoreja, katemenija),
2. nifas (poslijeporođajna krv, poslijeporođajno krvarenje, poslijeporođajno pranje),
3. istihaza (bijelo pranje, bijeli cvijet, bijelo vrijeme, vaginalni iscjedak).
- Hajz je krv koja napušta maternicu punoljetne žene, koja nije bolesna, nije trudna, niti je zašla u godine menopauze (precvijet, klimakterij, klimaks) .
Najkraći hajz traje tri dana, srednji pet dana, a najduži hajz deset dana.
- Nifas je krv koja izlazi odmah nakon porođaja.
Najduži nifas traje 40 dana, dok za najkraći ne postoji granica.
- Istihaza je krv koja teče manje od tri dana ili više od deset dana u hajzu, a više od 40 dana u nifasu.
Najkraći period čistoće između dva hajza je 15 dana, dok za najduži nema granice, osim u slučaju žene koja dobije istihazu.
Osam radnji je zabranjeno (haram) za vrijeme hajza i nifasa:
1. namaz,
2. post,
3. učenje ijednog ajeta iz Kur'ana,
4. dodirivanje Kur'ana bez omota,
5. ulazak u džamiju,
6. tavaf,
7. snošaj,
8. naslađivanje sa dijelovima tijela ispod pupka do ispod koljena.
Ako je krv prestala nakon najdužeg hajza i nifasa, snošaj je dozvoljen i bez kupanja (gusula).
Snošaj nije dozvoljen ako je krv prestala prije navršetka najdužeg hajza i nifasa, a radi isteka ženinog ciklusa, osim u slučaju:
1. da se okupa (uzme gusul),
2. da uzme tejemmum i klanja,
3. ili da joj namaz postane dug za koji je pravno odgovorna, a to će biti u slučaju da, nakon prestanka krvi u izvjesnom namaskom vremenu (vaktu), nađe u tom namaskom vremenu dovoljno vremena da se okupa i makar stupi u namaz, a ne okupa se, niti uzme tejemmum sve dok to namasko vrijeme ne istekne.
Žena koja je u hajzu ili nifasu će trebati nadoknaditi post, dok namaz neće morati naklanjavati.
Pet radnji je zabranjeno (haram) za vrijeme džunupluka:
1. namaz,
2. učenje ijednog ajeta iz Kur'ana,
3. dodirivanje Kur'ana bez omota,
4. ulazak u džamiju,
5. tavaf.
Osobi koja je izgubila abdest je zabranjeno (haram):
1. namaz,
2. dodirivanje Kur'ana bez omota,
3. tavaf.
1.27. Poglavlje o sahibi-uzuru
Krv istihaze (bijelog pranja) je poput stalno curenja krvi iz nosa - ne sprječava namaz, niti post, niti spolni odnos.
Žena koja ima istihazu i osoba koja ima opravdanje (sahibi-uzur, mazur), poput isticanja mokraće i proljeva (dijareje) , uzet će abdest za svako namasko vrijeme (vakt) farz-namaza, i u tom vremenu će klanjati koliko hoće farz-namaza i nafila-namaza.
Abdest sahibi-uzura će biti pokvaren samo istekom namaskog vremena (vakta).
Osoba će postati sahibi-uzur kada izvjesno opravdanje (uzur) potraje jedno cijelo namasko vrijeme, bez vremenskog prekida u kojem je moguće uzeti abdest i klanjati. Inače, ovo je uslov (šart) za utvrđivanje opravdanja.
Uslov za trajanje (kontinuitet) opravdanja je njegovo pojavljivanje u svakom sljedećem namaskom vremenu, pa makar i samo jednom.
Uslov za njegov prekid i izlazak osobe iz stanja sahibi-uzura je proticanje jednog čitavog namaskog vremena bez pojave toga opravdanja.
Izvor: Nuru-l-idah (Svjetlost tumačenja) , Hanefijski fikh, Hasan ibn Ammar eš-Šurunbulali, Uvod, prijevod i komentar: Jusuf Džafić, Knjižarska kuća PLANJAX KOMERC doo Tešanj, 2017.