O bajram namazima

2.40. Poglavlje o bajramima

Bajram-namazi su obaveza (vadžib), prema ispravnijem mišljenju, osobi koja je obavezna klanjati džumu-namaz sa njenim uslovima (šartovima), izuzev hutbe,[1] jer su bajram-namazi ispravni bez hutbe. Međutim, izostaviti hutbu je ružno, kao i održati hutbu prije bajram-namaza[2].

13 je radnji pohvalno (mendub) osobi da uradi na dan Ramazanskog bajrama[3]:

1. da jede,

2. da to jelo budu hurme,

3. da bude neparan broj hurmi,

4. da se okupa (uzme gusul),

5. da upotrijebi misvak (sredstvo za čišćenje zuba),

6. da se namiriše,

7. da obuče najljepšu odjeću,

8. da izdvoji sadekai-fitr (vitre), ako mu je obaveza (vadžib) da ga izdvoji,[4]

9. da pokazuje sreću i veselost,

10. da udijeli dosta sadake, shodno svojim mogućnostima,

11. da rano ustane, tj. da brzo ustane,

12. da porani, tj. da požuri ka musalli,[5]

13. da klanja sabah-namaz u mahalskoj (lokalnoj) džamiji.

Onda će se osoba:

1. zaputiti ka musalli, pješke,[6] usput učeći tekbire u sebi[7].

2. prestat će sa učenjem tekbira kada dođe do musalle, prema jednoj verziji (rivajetu), dok će prema drugoj verziji prestat sa učenjem tekbira prilikom donošenja početnog tekbira za bajram-namaz,[8]

3. vratit će se kući drugim putem.[9]

Pokuđeno je (mekruh) klanjati nafila-namaze prije bajram-namaza na musalli i u kući, kao i nafila-namaze nakon bajram-namaza samo na musalli, na osnovu mišljenja koje je odabrala većina učenjaka (džumhur).

Vrijeme bajram-namaza je od kada se sunce popne koliko za jedno koplje ili dva koplja (3m ili 6m od horizonta),[10]pa sve do sunčevog zenita (zevala).[11]

Način klanjanja bajram-namaza:

1. zanijeti se klanjati bajram-namaz,

2. zatim se izgovori početni tekbir (tahrima, iftitahi-tekbir),

3. onda se uči početna dova (Subhaneke),

4. potom se izgovore tri dodatna tekbira (bajramska tekbira), dižući ruke pri svakom tom tebkiru,

5. pa imam prouči Euza u sebi,

6. pa imam prouči Bismillu u sebi,

7. zatim imam prouči Fatihu,

8. onda imam prouči jednu suru, a pohvalno je (mendub) da to bude Sebbihisme Rabbike el-E'ala (sura El-E'ala),

9. potom se obavi ruku,

10. kada se ustane na drugi rekat, imam prouči prvo Bismilu, pa onda Fatihu, pa jednu suru, a pohvalno je (mendub) da to bude sura El-Gašije,

11. zatim se izgovore tri dodatna tekbira (bajramska tekbira), dižući ruke pri tekbirima, kao i na prvom rekatu, što je bolje nego da se dodatni tekbiri na drugom rekatu izgovore prije kiraeta (učenja). Inače, dozvoljeno je izgovoriti tekbira na drugom rekatu prije kiraeta.

12. Poslije namaza, imam će održati dvije hutbe[12] u kojima će podučiti džematlije propisima sadekai-fitra (vitara).[13]

13. Kome prođe bajram-namaz u džematu, neće ga naklanjavati.

14. Ramazanski bajram-namaz se može odgoditi samo do sutradan.[14]

Propisi vezani za Kurban-bajram su kao propisi vezani za Razamanski bajram, izuzev što kod Kurban-bajrama:

1. jelo će se odgoditi do iza bajram-namaza,

2. putem će se tekbiri učiti glasno,[15]

3. i 4. na hutbi će imam podučiti džematlije o kurbanu (žrtvi) i tekbiri-tešriku,

5. bajram-namaz se može odgoditi zbog uzura (opravdanja) do trećeg dana.[16]

Tarif (da osobe koje nisu hadžije oponašaju hadžije koje borave na Arefatu, okupivši se na nekom mjestu) nema utemeljenja.[17]

Tekbiri-tešrik je obaveza (vadžib) od sabah-namaza na dan Arefata (Jevmi-Arefe) do ikindije-namaza na prvi dan Kurban-bajrama, po jedanput, odmah iza svakog farz-namaza u pohvalnom (mustehabb) džematu[18], svakom imamu koji je mukim (kod kuće) u gradu[19], kao i svakom muktediji koji pristane uz imama, pa makar bio i putnik (musafir), rob ili žena. Ovo je mišljenje Ebu Hanife.

Ebu Jusuf i Muhammed smatraju da je tekbiri-tešrik obavezan (vadžib) odmah iza svakog farz-namaza svakome ko je klanjao taj namaz, pa čak i klanjaču koji ga je klanjao zasebno (munferidu), putniku (musafiru) i seljaninu[20], sve do petog ikindije-namaza, računajući od dana Arefata.[21] Prema ovom mišljenju se postupa i na osnovu njega se izdaje fetva.[22]

Nema smetnje da se tekibiri-tešrik izgovara odmah nakon bajram-namaza.

Tekibiri-tešrik glasi: Allahu ekber, Allahu ekber. La ilahe illellahu vallahu ekber. Allahu ekberu ve lillahil-hamd (Allah je najveći, Allah je najveći. Nema boga osim Allaha, i Allah je najveći. Allah je najveći, i Allahu pripada sva hvala).

Izvor: Nuru-l-idah (Svjetlost tumačenja) , Hanefijski fikh, Hasan ibn Ammar eš-Šurunbulali, Uvod, prijevod i komentar: Jusuf Džafić, Knjižarska kuća Planjax Komerc doo Tešanj, 2017.

---

[1] Bajramska hutba je sunnet, pošto se drži iza namaza, a ne šart kao džumanska, jer se drži prije namaza. [2] Osim radi opravdanja, npr. razilaženja većine ljudi nakon namaza zbog podcjenjivanja hutbe, što je slučaj u nekim arapskim zemljama (Egipat, S. Arabija). Tada je bolje održati hutbu prije namaza. [3]Poslije sabah-namaza, a prije samog bajram-namaza. [4] Sadekai-fitr se može izdvojiti i tokom cijelog mjeseca ramazana. [5] Klanjati bajram na musalli je sunnet, a ne farz. Nažalost, danas se kod nas bajrami uglavnom klanjaju u džamijama, jer su prijašnji režimi uzurpirali ili uništili skoro sve musalle. Najbolje je da se bajrami danas klanjaju u sportskim dvoranama, pogotovo zimi, jer su dvorane vid moderne musalle. [6] Ako je u mogućnosti, a ako nije (radi bolesti, udaljenosti od musalle i sl.), neka ide automobilom. [7] Tačnije, učit će tekbiri-tešrik. Vidi kraj ovog poglavlja za tekst ovog tekbira. [8] Tačnije, prestat će sa tekbirima čim stigne do musalle ili džamije i pratit će prigodni program (imamov vaz, važna obavještenja, ilahije, recitacije i sl.), jer je kod nas običaj da se on upriliči prije bajram-namaza. [9] Kako bi više stvorenja posvjedočilo na Sudnjem danu da je ta odlazila na bajram-namaz. [10] Tj. otkada sunce potpuno izađe, što je 30-45 min. iza početka izlaska.Vidi za detaljnije bilješku br. 256. [11] Tj. 5-15 min. prije podne-namaza. Vidi za detaljnije bilješku br. 257. [12] Takođe, mendub je: da hatib počne bajramsku hutbu sa tekbiri-tešrikom (najbolje sa tri tekbira), te da završi bajramsku hutbu sa tekbiri-tešrikom (najbolje sa tri tekbira). Mujezin će predvoditi tekbire, a džematlije će isto tako učiti tekbire zajedno sa mujezinom i imamom. [13] Mendub je da jednu ramazansku hutbu posvetiti propisima sadekai-fitra, jer se sadekai-fitr izdvaja od početka ramazana do odlaska na bajram-namaz, a bolje je da bajramsku hutbu posveti općenito bajramu. [14] Znači, ramazanski bajram-namaz se može klanjati samo 1. i 2. ševvala. [15] I ovdje se uči gorespomenuti tekbiri-tešrik. [16] Znači, kurbanski bajram-namaz se može klanjati 10., 11. i 12. zu-l-hidždžeta. Iako se bajram-namaz ne može naklanjati, lijepo je osobi koja ga propusti da klanja 4 rekata duha-namaza. [17] Tačnije, radi se o pokuđenoj novotariji. [18] Tj. da se ne radi o džematu žena ili nagih ljudi. [19] Tj. mjestu gdje ima džamija. [20] Tj. čovjeku koji živi u mjestu gdje nema džamije. [21] Znači od sabah-namaza dana Arefata do ikindije-namaza 4. dana Kurban-bajrama. [22] I mi se slažemo sa mišljenjem Ebu Jusufa i Muhammeda, a tako i postupa IZ u BiH.