Muslim es-Sefir ibn Akil ibn Ebu Talib, r.a.

Ime: Muslim es-Sefir ibn Akil ibn Ebu Talib ibn Abdulmuttalib, r.a.

Otac: h. Akil ibn Ebu Talib.

Majka: Halila, oslobođena robinja. Spominje se i pod imenom Alijja, Halijja itd.

Kunja: Ebu Abdullah.

Nadimci: Es-Sefir (Izaslanik, Poslanik), Er-Resul (Poslanik, Glasnik), dva najpoznatija nadimka koja je dobio, jer je bio izaslanik kojeg je h. Husejn odaslao u Kufu, mjesec dana prije pokolja na Kerbeli; Es-Sejjid, El-Imam, Eš-Šehid, El-Katil (Ubijeni, Poginuli), Eš-Šerif (Časni) itd.

Djed po ocu: Ebu Talib ibn Abdulmuttalib.

Nena po ocu: h. Fatima bint Esed ibn Hašim ibn Abdumenaf.

Amidže: Džafer, Alija, Talib.

Tetke po ocu: Ummu Hani Fahita, Džumana, Ummu Talib Rita.

Braća i sestre: Jezid, Seid, Džafer Stariji, Ebu Seid el-Ahvel, Abdullah Stariji, Abdurrahman, Abdullah Mlađi, Alija Mlađi, Džafer Mlađi, Hamza, Osman, Isa, Fadl, Alija Mlađi, Muhammed Mlađi, Muhammed Stariji, Remla, Ummu Hani’, Esma, Fatima, Ummu Kasim, Zejneb, Ummu Nu'man, Ummu Lukman, Zejneb Mlađa, Ummu Abdullah.

Žene: Imao je najmanje 3 žene:

1) Rukajja Starija bint Alija ibn Ebu Talib, kćerka h. Alije.

2) Žena iz klana Benu Amir, najvećeg ogranka Hevazina.

3) Najmanje 1 oslobođena robinja.

Djeca: Imao je najmanje 5 djece – 5 sinova: 1) Abdullah, najstariji sin, 2) Alija, 3) Muhammed – mati Rukajja; 4) Muslim – mati žena iz klana Benu Amir; 5) Abdulaziz – mati oslobođena robinja.

* Danas nema njegovih muških potomaka. To ne treba da čudi, jer je sam Muslim ubijen 1 mjesec prije Kerbele u Kufi, kao izaslanik h. Husejna, a njegova dva sina, Abdullah i Muhammed, ubijeni su u pokolju na Kerbeli.

Rođenje: Rođen je u Medini 22. god. po Hidžri (643. godine).[1]

Biografija: Odrastao je u porodičnoj kući svoga oca h. Akila u Medini. U Medini je imao priliku da izučava nauke pred starijim ashabima. Kada je h. Alija postao halifa 656. godine, prešao je zajedno sa njim u Kufu. Bio mu je na usluzi (u hizmetu) svo vrijeme njegovog hilafeta. Tako je učestvovao u svim njegovim pohodima. Alija, r.a., ga je u bici na Siffinu 657. godine, kao 14-godišnjaka, odredio za jednog od vojskovođa na desnom krilu. Zajedno sa njim na desnom krilu su bili h. Hasan, h. Husejn i h. Abdullah el-Dževad ibn Džafer.

Kada je h. Hasan postao halifa, h. Muslim je ostao u Kufi, kako bi i njemu bio na usluzi. Međutim, kada se h. Hasan 661. godine povukao sa političke scene, predao hilafet Muaviji i vratio se u Medinu, i h. Muslim se isto tako povukao sa političke scene i vratio u Medinu. Tako je h. Muslim narednih 19 godina proveo u Medini, vodeći miran život.

Kada je h. Husejn 680. godine otišao iz Medine u Mekku i odlučio da se bori za vlast, h. Muslim se i njemu stavio na raspolaganje, kao što je to uradio u slučaju njegovog oca i brata (h. Alije i h. Hasana). Tako je h. Husejn poslao h. Muslima kao izaslanika u Kufu, sa zadatkom da izvidi situaciju i onda ga izvijesti pismom o njoj. Muslim, r.a., je napustio Mekku 15. ramazana 60. god. po Hidžri (18. jun 680. godine). U Kufu je ušao 5. ševvala 60. god. po Hidžri (7. jul 680. godine). Odsjeo je prvo kod ashaba Muslima ibn Avsedža, r.a.

Kada su ljudi saznali da je h. Muslim stigao u Kufu kao izaslanik h. Husejna, masovno su mu došli, kako bi dali prisegu h. Husejnu. Historičari navode različite procjene o broju ljudi koji su dali prisegu u Kufi, ali se procjene uglavnom kreću između 12 000 i 30 000. Nakon uzimanja prisege od više hiljada ljudi, h. Muslim je poslao pismo kojim je izvijestio h. Husejna da je situacija u Kufi povoljna za njegovu pobunu i da treba što prije doći u nju. Pismo je poslano 9. zu-l-ka'deta ili 19. zu-l-ka'deta 60. god. po Hidžri (10. ili 20. avgust 680. godine), znači 20 ili 30 dana prije nego što je h. Muslim ubijen.

Zatvaranje i likvidacija: Kada je h. Muslim došao u Kufu, tadašnji emevijski namjesnik Iraka i Horasana Ubejdullah ibn Zijad (673-683) se nalazio u svojoj palati u Kufi. Iako iznenađen situacijom, Ibn Zijad je uspio blagovremeno pobjeći iz Kufe. Potom je naredna dva mjeseca pripremao teren za gušenje pobune u Kufi i likvidaciju h. Muslima. Tako je darovima, ljubaznošću i obećanjima pridobio većinu pobunjenih kufljanskih uglednika. Za uglednicima se poveo i obični narod. Stoga je h. Muslim, ostavši bez većine pristalica, bio prinuđen da se sakrije u kuću Hanija ibn Urveta, ratnog veterana iz h. Alijine vojske. Kada je Ibn Zijad saznao za njegovu lokaciju, h. Muslim se sakrio u kuću Šerika ibn El-A'vera. No, Ibn Zijad je preko svojih špijuna saznao i za novo mjesto skrivanja. Stoga je poslao svoje ljude da ga uhapse. Muslim, r.a., Hani ibn Urve i još nekolicina pristalica su se bezuspješno oduprli. Neki historičari navode da je uz h. Muslima ostalo svega 30 pristalica.

Tako je h. Muslim uhapšen, zajedno sa Hanijem ibn Urvetom, i podvrgnut mučenju. Na kraju je Ubejdullah ibn Zijad naredio da im odrube glave i pošalju ih halifi Jezidu u Damask. Muslim, r.a., je pogubljen 9. zu-l-hidždžeta, na dan Arefata 60. god. po Hidžri (8. septembar 680. godine) u Kufi. Ukopan je zajedno sa Hanijem ibn Urvetom iza Velika džamije u Kufi.

* Iznad kaburova h. Muslima i Hanija ibn Urveta su u abbasijsko doba podignuti nišani, a iznad nišana zajedničko turbe. Radovi na turbetu su obavljani u abbasijsko, buvejhijsko, mongolsko (ilhanijsko-dželairijsko), te osmansko doba. U osmansko doba turbe  je bilo pod kontrolom sunnija. Danas je pod kontrolom šiija.

Odlike (fadileti):

1 – Muslim, r.a., je posjedovao uzoran ahlak. Bio je pobožan, bogobojazan i skroman.

2 – Muslim, r.a., je bio darežljiv i plemenit.

3 – Muslim, r.a., je bio učen. Spada u tabiine. Ne prenosi hadise, navjerovatnije, jer je relativno mlad poginuo.

4 – Muslim, r.a., je bio strpljiv, poglavito tokom životnih nedaća. Svjedočio je previranjima u ranoj Islamskoj državi (ubistvo h. Osmana, bitka kod Deve, bitka na Siffinu, bitka kod Nehrevana itd., pobuna h. Husejna i sl.)

5 – Muslim, r.a., je bio hrabar i odvažan. Tako je učestvovao u bici na Siffinu kao 14-godišnjak, i to kao jedan od vojskovođa. Štaviše, sudjelovao je u svim h. Alijinim vojnim pohodima, iako je imao između 13 i 17 godina. Bio je, sa svojih 17, 18 godina, na usluzi i h. Hasanu. Kasnije je rizikovao život i stao uz h. Husejna, kao jedan od njegovih glavnih povjerenika, što ga je na kraju stajalo i glave.

[1] Prema drugim mišljenjima, rođen je 25. god. po Hidžri (646. godine).

Jusuf Džafić