Petak je vrijeme za Mostarsku poruku Djela se vrednuju prema namjerama Mostarska poruka, petak, 09.rebiu-l-ahir, 1441.h.g./ 06.12.2019.g. Neizmjerna hvala pripada Uzvišenom Allahu, Gospodaru i Stvoritelju svih svjetova, Milostivom, Samilosnom, Vladaru Sudnjeg dana, i neka je Allahov blagoslov i mir na Njegova poslanika i miljenika Muhammeda a.s., poslanikove ashabe – prijatelje, i sve one koji ga budu slijedili do Sudnjeg dana. Amin!
''…a ti podsjeti ili opomeni jer zaista podsjećanje ili opominjanje koristi vjernicima.''(Ez-Zarijat, 55.)
Podsjećam sebe i vas da sam u prošloj poruci govorio o Allahovom miljeniku i poslaniku Muhammedu s.a.v.s. kroz podsjećanje na njegovov život, kao čovjeka do 40. godine njegova života, prije poslanstva, a potom kroz neke segmente i o njemu kao Poslaniku s.a.v.s.. Polazeći od spomenutih riječi Uzvišenog Allaha i danas podsjećam sebe i vas na djela koja, ako ih budemo radili mogu nas približiti Uzvišenom Allahu, a spasiti od posrtanja i udaljavanja od Njegove milosti. Polazeći od gore spomenutih riječi Uzvišenog Allaha podsjećam sebe i vas da sam u prošloj poruci govorio o posljedicama grijeha na naš svakodnevni život. Danas ću govoriti o jednom bitnom načelu na kojem počiva islam prema jednom od velikana islamskog ummeta, Imamu Neveviju. No, prvo želim da nas sve na opomenu koju nam je Uzvišeni Allah slao proteklih desetak dana kroz niz zemljotresa koji su izazvali strah kod mnogih ljudi.
Na zemljotres ljudima ukazuje Uzvišeni Allah kada kaže: ''Kada se Zemlja najžešćim potresom svojim potrese, i kada Zemlja izbaci terete svoje, i čovjek uzvikne: "Šta joj je?!" … onaj ko bude uradio koliko trun dobra – vidjet će ga, a onaj ko bude uradio koliko trun zla – vidjet će ga.'' (Zilzal) S tim u vezi, prema predajama Medina se zatresla u doba Omera r.a., pa je udario svojim štapom od zemlju i rekao:
„Smiri se!“ A onda je rekao: „Ako se još jednom zatrese, odselit ću od vas, jer je ovo od ljudskih grijeha.“
Nije Omer r.a. tražio izvještaje i istraživanja od seizmologa i geologa da se utvrdi uzrok zemljotresa, već je tu pojavu odmah povezao sa ljudskim grijesima.
Znao je Omer da je Enes b. Malik, r.a., jednom upitao Aišu r.a.:
„Majko vjernika, kada se događa zemljotres?“ Ona mu odgovori: „Sine moj, kad se masovno počne piti alkohol, kad se raširi zinaluk (blud) i kad grijeh prevlada, tada Allah kaže Zemlji: 'Uzdrmaj ih', i ona se uzdrma i zatrese.“
Enes ponovo upita: „Je li im to kazna?“
Aiša r.a., odgovori: „Ne! To je milost prema njima, ne bi li se opametili!“
A pouku primaju oni koji razuma ili pameti imaju. Rekoh, danas ću govoriti o jednom bitnom načelu na kojem počiva islam prema jednom od velikana islamskog ummeta, Imamu Neveviju, a koje je on izvukao iz izreka Muhammeda s.a.v.s. To načelo je da se ''Djela se vrednuju prema namjerama'', a utemeljeno je na izreci Poslanika s.a.v.s., koja glasi: „Djela se vrednuju prema namjerama i svakom čovjeku pripada ono što je naumio. Pa ko je učinio Hidžru (preselio iz Mekke u Medinu) radi Allaha i Njegovog poslanika, ta Hidžra će mu biti stvarno radi Allaha i Njegovog poslanika. A ko je učinio Hidžru s namjerom da ostvari dobro ovoga svijeta ili radi žene kojom bi se oženio, njegova Hidžra bit će ono radi čega ju je i učinio.“ S ovom porukom Poslanika s.a.v.s., Imam Buharija započeo je svoju zbirku vjerodostojnih hadisa, Imam Nevevi svoju poznatu knjigu ''40 hadisa'', a mnogi hadiski učenjaci svoje zbornike. Iz pomenutog se može razumijeti da je mjerilo prihvatanja djela kod Allaha, dž.š., ispravan nijjet i iskrena namjera, kao što naglašava Poslanik s.a.v.s. u drugoj svojoj izreci kada kaže: „Allah ne gleda u vaše oblike već u vaša srca“. Osnova i mjerilo prihvatanja djela kod našeg Gospodara je namjera, jer Allah ne prihvata djelo osim ako je učinjeno s iskrenom namjerom i radi Njegove plemenite Biti. Vrijednost, težina i stepen djela se razlikuju prema dobrom ili lošem nijetu s kojim su učinjena.
Da li se njima željelo Allahovo zadovoljstvo ili pretvaranje kod ljudi? Da li se njima želio dunjaluk ili Ahiret? Jer želje i ambicije ljudi se razlikuju, kao što nam obznanjuje Uzvišeni Allah: „Jedni od vas su želili ovaj svijet, a drugi onaj svijet.“ (Ali Imran: 152) Naspram namjere i želje biva nagrada, dobija se sevap ili kazna/ haram: „Onome ko bude želio nagradu na onom svijetu – umnogostručit ćemo mu je, a onome ko bude želio nagradu na ovom svijetu – dat ćemo mu je, ali mu na onom svijetu nema udjela“ (Eš-Šura, 20.) Da li čovjek svojim djelima želi zadobiti Allahovu naklonost (vedžhullahi) ili popularnost i hvalisanje kod ljudi? Ovo su osjetljive stvari oko kojih svaki musliman treba zastati i prije svakog učinjenog djela sebe preispitati. Zbog toga islamski učenjaci smatraju ovaj hadis („Djela se prosuđuju prema namjerama...“) četvrtinom, odnosno trećinom vjere.
Imam Šafija je rekao: „Ovaj hadis ulazi na sedamdeset vrata!“
Imam Ahmed je rekao: „Osnove islama se baziraju na tri hadisa:“Djela se prosuđuju prema namjerama!“ - kojeg prenosi hazreti Omer r.a. Zatim hadis kojeg prenosi En-Nu'man bin Bešir: „Halal je jasan i haram je jasan, a između njih su sumnjive stvari (el-mutešabihat)!“; te hadis kojeg prenosi hazreti Aiša r.a.: „Ko uvede u našu vjeru ono što joj ne pripada, to biva odbačeno.“ U drugoj predaji se kaže: „Ko uradi nešto što naša vjera ne toleriše, to mu se odbija.“ Kao da je Imam Ahmed parafrazirao izreku hazreti Omera r.a. koja glasi: „Najbolja djela su troje sljedećih: Obavljanje onoga što nam je Allah naredio, izbjegavanje onoga što nam je Allah zabranio, te iskrenost prema Allahu!“
Cijela vjera se sastoji od izvršavanja naređenja, prestanka činjenja zabranjenih stvari, čuvanja od sumnjivih stvari, a ovo troje se ne može izvršiti osim da djelo bude u skladu sa sunnetom, u smislu njegove forme, te da potom njegova srž bude namjera zadobijanja Allahove naklonosti. Kada nam namjera bude ispravna dozvoljena radnja (el-mubah) postaje ibadet.
Tvoje jelo, piće i obezbjeđivanje životnih potreba postaju ibadet. Čak svaki korak kojeg u životu učiniš postaje ibadet. Ali, uslov je da ti namjera bude usmjerena ka Allahovom zadovoljstvu. Tako se navodi da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Ko bude tragao za dozvoljenim stvarima na dunjaluku da bi bio pošten i da bi nahranio svoju djecu, te bio dobar svojem komšiji srest će Allaha sa licem poput mjeseca u noći uštapa. A ko bude tragao za dozvoljenim stvarima na dunjaluku kako bi se ponosio pred ljudima i gomilao imetak, srest će Allaha ljutitog na njega.“ Poslanik, s.a.v.s., je rekao Sa'du ibn Ebi Vekkasu r.a.: „O, Sa'de, šta god da podijeliš, a time budeš želio Allahovu naklonost, to će ti biti uračunato kao sadaka, pa čak i zalogaj kojeg staviš u usta svoje supruge.“ Cio svoj život možeš učiniti ibadetom i da cio dunjaluk bude veliki mihrab za muslimana, ili sveto mjesto, pa da sva tvoja djela budu džihad, poslušnost i približavanje Allahu Uzvišenom, ako bude ispravan nijet.
Prema tome, neka ti namjera bude iskrena, jer tada će se dozvoljene i uobičajene radnje pretvoriti u ibadete i približavanje Allahu.
Također, nijjet popravlja nepotpun posao, pa kada učiniš neki posao a ne budeš ga dovršio Allah dž.š. će ti ga kod Sebe upotpuniti i upisati, jer je u Kur'anu rekao: „Onaj ko se iseli Allaha radi naći će na Zemlji mnogo mjesta, uprkos svojim neprijateljima, i slobodu. A onome ko napusti svoj rodni kraj radi Allaha i Poslanika Njegova, pa ga stigne smrt, nagrada od Allaha njemu je sigurna. - A Allah mnogo prašta i milostiv je.“ (En-Nisa', 100.)
Kada iziđe kao muhadžir i zatekne ga smrt, stići će ga Allahova nagrada i sevap za to, iako nije dovršio hidžru.
Čak, čovjeku će biti upisano djelo koje uopće ne uradi dokle god ima čvrst nijet da ga uradi. Pa tako kada čovjek obično klanja noćni namaz pa ga nekom prilikom savlada san i ne ustane da klanja, bit će mu kod Allaha upisano kao da je klanjao cijelu noć! Katkada čovjek pogriješi u nekom poslu pa mu se zbog ispravnog nijjeta kod Allaha to upiše kao ispravno djelo, kao što nam Imam Buharija prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao: „Prije nas je bio nekakav čovjek koji se zarekao: „Ovu noć ću dati sadaku.“ Tako ga je susreo neki čovjek za kog je mislio da je siromah pa mu je dao sadaku. Ali, sutradan ljudi su pričali kako je on prošle noći dao sadaku kradljivcu. On reče: „Moj Gospodaru hvala Ti za kradljivca!“ Drugu noć je izišao da podijeli sadaku pa ga je susrela neka žena kojoj on dade sadaku. Ali, ljudi su sutradan pričali kako je dao sadaku bludnici. Međutim, on ponovo reče: „Gospodaru moj hvala Ti za kradljivca i za bludnicu!“ Treću noć je isto tako odlučio dati sadaku pa ga susrete neki čovjek kome je on udijeli. Međutim, ljudi sutradan ponovo pričahu kako je dao sadaku bogatašu, pa on kao i prije, reče: „Gospodaru moj, hvala Ti za kradljivca, bludnicu i bogataša.“
Ali grizla ga je savjest da li je dao sadaku na pravo mjesto i bio je zabrinut zbog toga. U snu mu dođe neki čovjek i reče: „Što se tiče tvoje sadake koju si dao kradljivcu možda će mu ona biti razlog da više ne krade. Što se tiče sadake koju si dao bludnici možda će joj ona biti razlog da ubuduće živi poštenim životom. A što se, pak, tiče sadake koju si dao bogatašu, ona će mu možda biti razlog da se urazumi i podijeli ljudima od onoga što mu je Allah podario.“ Gospodaru, podari nam snage da iskreni budemo i istinu govorimo!
Gospodaru, očisti naše duše, jer ti si Onaj koji ih može očistiti. Ti si im jedini zaštitnik. Gospodaru, podari lijeka bolesnicima našim, uputu voljenim našim, pravednost predvodnicima našim i svima nama čvrstinu na putu Pravom. Nazif ef. Garib