KO JE ŠEJH ABDU-L-MEDŽID EZ-ZINDANI
VIZIONAR, REFORMATOR I NAUČNIK
Šejh Abdu-l-Medžid Ez-Zindani rođen je u Jemenu 1942 godine, gdje je stekao i prva znanja. Fakultet je hemije i biologije, a neki kažu uporedo i farmakologije, započeo je u Egiptu, na univerzitetu Ajnu-š-šems, gdje je završio dvije godine, a onda se dao na izučavanje islamskih znanosti koje je sticao formalno i neformalno pred starom azharskom ulemom u Kairu, dok je doktorat završio u Sudanu.
SVJEDOK SVIH KRIZA U ARAPSKOM I ISLAMSKOM SVIJETU
Kroz život je prevalio sve krize arapskog svijeta koje su počele još od Prvog svjetskog rata, a pojačale se ukidanjem Otomanskog hilafeta 1924 godine, preko represije kolonijalizma, te procesom oslobađanja arapskih i afričkih zemalja od kolonijalnih sila. Zatim pojava arapskog nacionalizma, izbijanje sukoba sa cionizmom i krizama arapskih nacija sa Izraelom od 1948 pa nadalje. Potom izbijanje rata izmedju Irana i Iraka, Afganistana protiv SSSR, te invazije Iraka na Kuvajt 1990 godine, koji će napraviti polarizaciju arapskog svijeta na dvije grupe; prvu koja je bila za američko vojno i političko aktivno uplitanje u sukob i drugu koja je bila za rješavanje problema unutar Arapske lige i arapskih zemalja. Uz sve navedeno šejh Ez-Zindani je bio aktivni učesnik svih političkih zbivanja i previranja u Jemenu, zatim i sukoba koji su nastajali kao reakcija i posljedica svega navedenog.
POLITIKA POPRAVLJANJA STANJA - ISLAH SA ULEMOM, STRUČNJACIMA I RESURSIMA DRŽAVE
Šejh Abdu-l-Medžid Ez-Zindani je imao jasan politički pravac i stav, sa svojom političkom partijom El-Islah (Reforma), a suština njegove političke misli i djelovanja može se opisati kao:
Pravedna i općekorisna politika zasnovana na principima Kur’ana, s učešćem uleme i stručnjaka, pomognuta resursima i institucijama države, koja će funkcionisati na principima šure – dogovaranja, uz podršku naroda, a za interes naroda i države.
AKO ULEMA NIJE SLOBODNA I DRŽAVA JE ZAROBLJENA
Borio se za bolji položaj uleme, da materijalno ne ovise o državi ili uticajnim organizacijama, da imaju svoj glas i slobodu, te da se iz arapskih režimskih zatvore oslobode svi politički zatvorenici, a prije svega ulema koja ima svoj stav i mišljenje.
DIJALOG SA SVIMA, A POBJEDA PRIPADA ARGUMENTIMA
Bio je za dijalog među ulemom i da slobodno govore svi, da argument vlada, a interes naroda da se slijedi u svima aktivnostima države, uleme i svih društvenih djelatnika.
SVI ĆE PRIHVATITI RJEŠENJA KAD SVI BUDU UKLJUČENI
Pozivao je i zastupao kolektivni idžtihad, da ulema na kongresima rješava najveće dileme Ummeta, uz podršku od vlada i institucija od utjecaja u arapskom i muslimanskom svijetu, jer samo uključivanje svih može zadovoljiti interese i volju naroda.
UMMET PATI OD NEZNANJA I SLABOGA VJEROVANJA
Smatrao je da muslimanski Ummet ima dva problema:
Neukost – nepismenost, odnosno slabo formalno i neformalno obrazovanje i edukativni sistemi, a koji, pored učitelja, zapošljavaju desetine hiljada pedagoga, stručnjaka i obrazovnih inspektora, te kao takvi, ni sistemi, ni stručnjaci, ne mogu da udovolje potrebama naroda i savremenim izazovima života.
SRŽ PROBLEMA UMMETA JE U SLABOM IMANU - VJEROVANJU
Drugi problem, smatrao je Ez-Zindani, jeste da Ummet ima imansku slabost ili propuste, jer ibadet, ahlak i znanje, sve što muslimani formalno imaju, moraju da poluče dobre rezultate, a tamo gdje iza punih džamija vjernika, brojne uleme i hafiza, te formalnog morala, nema rezultata u stvarnom životu, promjena na dobro i modela za rješavanje kriza, - onda je to znak slabe veze ljudi sa njihovim Gospodarom.
Zato je šejh Ez-Zindani napisao kratku risalu – brošuru Et-Tariku ile-l-Imaan – Put do Imana – istinskog vjerovanja, u kojoj pojašnjava temelje vjerovanja i rezultate koje to vjerovanje treba da poluči kod pojedinaca i zajednice.
OSNIVANJE INSTITUTA ZA IZUČAVANJE NAUČNE NADNARAVNOSTI U KUR’ANU I SUNNETU
1984 godine uz podršku Rabite (Muslim World League) Ez-Zindani u Saudijskoj Arabiji osniva institut za izučavanje naučne nadnaravnosti (El-I’džaaz el-ilmi fil-Kur’ani ves-sunna’) koji radi na tumačenju i promociji Kur’ana na osnovu naučnih činjenica, potvrđujući ili odbacujući naučne teorije shodno svetim tekstovima.
REFORMA IKRE 1980
Šejh Ez-Zindani je bio jedan od aktera i idejnih tvoraca velikog naučnog – prosvjetiteljskog projekta “Ikre” na nivou Ummeta, koji se rodio krajem sedamdesetih, a počeo realizovati u osamdesetima prošlog stolječa. To je bila ideja grupe islamskih učenjaka, mislilaca i akademika da se muslimanske mase opismene, a da visoko školstvo obrazuje poseban kadar na nivou Ummeta gdje će univerziteti:
El-Azhar u Kairu ostati škola idžtihada i mezhebske raznolikosti,
Rijad će educirati kadije,
Damask će biti centar duhovnosti i suptilnosti,
Medina će ostati centar čuvanja Sunneta i islamske tradicije,
Mekka će biti centar kiraeta, da’ve i međumuslimanskog dijaloga – Centar šure,
Bagdad će ostati škola racionalnog mišljenja u islamskom pravu - fikhu,
El-Kuds (Jerusalem) će biti stalna inspiracija borbe za pravdu, istinu i mir, i ogledalo uspjeha i snage Ummeta,
dok će Islamabad, Kartum, Kuala Lumpur i Istanbul (Halka Ummeta) biti uvezani univerziteti za zbližavanje muslimanskih naroda i Ummeta, kroz razmjenu studenata i profesora, s ciljem približavanja mezheba i brisanja svih uzroka razilaženja i podvajanja među različitim muslimanskim narodima.
Ideja poveznica ovog prosvjetiteljskog projekta je ideja Srednjeg puta islama, koja se kristalizovala od ideje i djela Hasana El-Benne, preko braće Kutb, Egipat, EL-Mevdudija – Indija, Erbakana u Turskoj, Mahatira u Maleziji do Hasana Turabija u Sudanu.
Projekat je zaživio i donio prve rezultate, da bi nakon deset godina bio suočen sa prvom velikom krizom pri invaziji Iraka na Kuvajt 1990 godine, a onda je dodatno oslabljen nakon 11. septembra 2001 kada je počela globalna borba protiv terorizma.
Slijedom ideje Ikre, a zbog idejnih podjela u arapskom svijetu i same političke situacije, šejh Ez-Zindani osniva svoj univerzitet u Sani, Jemem, 1993 godine, gdje svake godine prima oko 500 novih studenata. Ideja univerziteta je bila da se student obrazuje deset godina, da prođe sve naučne oblasti islama, arapskog jezika, hadisa, fikha, usulu-fikha, sire, akaida i drugih disciplina, uz obavezno dodatno zanimanje i naučnu oblast iz svjetovnih nauka, a na kraju bi student – svršenik dobijao titulu mudžtehida – samostalnog islamskog učenjaka koji ima znanje, širinu, viziju, alate i mogućnost da samostalno promatra, izučava i derivira propise iz islamskih svetih tekstova. 2010 godine univerzitet El-Iman je imao više od šest hiljada studenata. Uticaj ove ideje može se primjetiti i u aktivnostima i idejama rahmetli muftije Zukorlića.
Ideju Iman University danas uspješno vodi najveći hadiski učenjak Muhammed El-Hasen El-Dudu koji je 2007 godine u Mauritaniji osnovao Islamski univerzitet za obrazovanje uleme (Merkezu takviini-l-ulema’).
SUPROSTAVLJANJE ZAPADU I STRANOJ VOJNOJ INTERVENCIJI U JEMENU
U političkim previranjima u Jemenu, Ez-Zindani je imao veliki uticaj, ali je uvijek bio za unutarnje rješenje, bez uplitanja i intervencije stranih sila, a posebno Amerike, pa je tako svojim proglasom da je svaki ulazak stranih vojnih trupa u Jemen čin agresije i invazije, dopao u sukob sa zapadnim silama, gdje je optužen i za podršku terorizma.
2011 i 2012 Ez-Zindani je odigrao presudnu ulogu u revoluciji opozicije i omladine protiv režima Ali Saliha, gdje je svojim mudrim akcijama umirivao mase i radio na izbjegavanju medjumuslimanskog sukoba. Kada je video da će vlada Ali Saliha pokrenuti tenkove na revolucionare, stao je na stranu opozicije i omladine.
Nakon prevlasti Huta u Jemenu 2014 godine uz iransku podršku, Ez-Zindani se seli iz Jemena u Saudijsku Arabiju u kojoj ostaje do 2018 kada, a zbog američkog pritiska na saudijske vlasti, seli u Istanbul gdje je ostao do svog edžela, Allah mu se smilovao.
U izdanju The Muslim 500 - The World’s Most Influential Muslims, šejh Ez-Zindani je uvršten među pet stotina najuticajnijih muslimana u svijetu za 2024 godinu iz oblasti “Govornici i duhovno liderstvo”.
Posljednji intervju i gostovanje šejh Ez-Zindanija bilo je na TV Al-Jazera 30. maja 2021 u emisiji „Šerijat i život“ /Eš-Šariah vel-hajaa/ koju je vodio i uređivao Ahmed Mensur.
Na velikim protestima dijlem islamskog svijeta u čast odbrane poslanika Muhammeda, a.s., zbog karikatura koje su ismijavale njegovu ličnost, a.s., u Istanbulu 2020 godine je učestvovao i šejh Ez-Zindani. Zbog bolesti teško je stajao, ali je odbio da sjedi dok su se govornici obraćali protestantima, rekavši: „Kako da sjedim kada su svi na nogama zbog napada na našeg Poslanika?!“
Molimo Svemilosnog da mu grijehe oprosti i da ga proživi u društvu poslanika, istinoljubivih, šehida i dobrih, a to je najbolje društvo. Amin.
Ismet ef. Purdić