O osobenosti posta i njegovoj podjeli

3.2. Poglavlje o osobenosti posta i njegovoj podjeli

Post se dijeli na šest vrsta:

1. farz (strogo obavezan),

2. vadžib (obavezan),

3. sunnet,

4. mendub (pohvalan),

5. nafila (dobrovoljan),

6. mekruh (pokuđen).

Farz post je:

1. post mjeseca ramazana, postiti na vrijeme tokom mjeseca (eda) i napaštati nakon mjeseca (kada),

2. post keffareta (naknada za određene propuste),

3. zavjetni post (nezr, menzur), prema očitijem mišljenju.

Vadžib post je napaštanje (kada) pokvarenih nafila postova.

Sunnet post je post dana Ašure, desetog dana muharrema (Jevmi-Ašure), zajedno sa devetim danom muharrema.[1]

Mendub post je:

1. postiti tri dana svakog mjeseca, a pohvalno je (mendub) da to budu bijeli dani: trinaseti, četrnaest i petnaesti,

2. postiti ponedjeljak i četvrtak,

3. postiti šest dana mjeseca ševvala (jedni učenjaci smatraju da je bolje da se ti dani poste spojeno, a drugi smatraju da je bolje da se ti dani poste odvojeno),

4. svaki post za koji je sunnetom potvrđen zahtjev da se posti i obećana nagrada za njegovo pošćenje, poput Davudovog posta[2], neka je na njega blagoslov (salavat) i mir (selam). On bijaše postio jedan dan i mrsio jedan dan. To je najbolji i najdraži post Uzvišenom Allahu.[3]

Nafila post je svaki post koji nije gore naveden, a za koji nije potvrđena pokuđenost (kerahet).

Mekruh post se dijeli na dvije vrste: mekruh tenzihen (blago pokuđen) i mekruh tahrimen (strogo pokuđen).

Mekruh tenzihen je postiti sami dan Ašure bez posta devetog dana muharrema.[4]

Mekruh tahrimen je postiti prve dane bajrama[5] i dane tešrika (ejjami-tešrik, 2, 3. i 4. dan Kurban-bajrama).[6]

Pokuđeno je (mekruh):

1. postiti samo petak (dan džume),

2. postiti samo subotu,[7]

3. postiti samo dan Nevroza ili dan Mehredžana,[8] izuzev u slučaju se post poklopi sa postačevim uobičajenim postom[9].

Pokuđeno je (mekruh) postiti neprestano (visal), pa makar i dva dana. Pod visalom (neprestanim postom) se podrazumijeva da se osoba nikako ne iftari (ne omrsi) nakon zalaska sunca, tako da spoji sutrašnji post sa današnjim.[10]

Pokuđeno je (mekruh) postiti cijelo vrijeme.[11]

Izvor: Nuru-l-idah (Svjetlost tumačenja) , Hanefijski fikh, Hasan ibn Ammar eš-Šurunbulali, Uvod, prijevod i komentar: Jusuf Džafić, Knjižarska kuća Planjax Komerc doo Tešanj, 2017.

---

[1] Može se postiti i dan Ašure sa danom poslije (11. muharrem), ili postiti Ašuru i dan prije i dan poslije. [2] Ali i drugi nafila postovi: dan Arefata, prvih 10 dana muharrema, prvih 10 dana zu-l-hidždžeta, dan uoči mubarek noći Lejlei-Regaiba, Lejlei-Miradža, Lejlei-Berata, te općenito post u svetim mjesecima (muharremu, redžebu, zu-l-kadetu, zu-l-hidždžetu) i šabanu. [3] Za ove mendub postove imamo potvrdu u sunnetu Muhammeda, a.s.: "Božiji poslanik je postio tri dana u mjesecu: ponedjeljak, četvrtak i ponedjeljak od druge sedmice." (Bilježi ga Ebu Davud) "Božiji poslanik nam je naredio da postimo bijele dane: 13., 14. i 15. i kazao je da je to kao da postimo cijelu godinu (vječnost)." (Bilježi ga Ebu Davud) "Djela se predočavaju u ponedjeljak i četvrtak, pa volim da mi se djela predočavaju dok sam postač." (Bilježi ga Tirmizi) "Ko isposti ramazan, pa to proprati sa šest dana ševvala, kao da je postio cijelu godinu (vječnost)." (Bilježe ga Muslim i Ebu Davud) "Najdaraži post Allahu je Davudov post i najdraži namaz Allahu je Davudov namaz. On bijaše spavao pola noći, pa klanjao trećinu, pa spavao šestinu. I on bijaše mrsio jedan dan i postio jedan dan." (Bilježe ga Muslim i Ebu Davud) [4] Ili bez posta 11. dana muharrema. [5] Stoji u hadisu: "Božiji poslanik, s.a.v.s., je zabranio post na dva dana: na Dan mrsa (1. dan Ramzanskog bajrama) i na Dan klanja (1. dan Kurban-bajrama)." (Bilježi ga Muslim i dr.) [6] Muhammed, a.s., je kazao: "Dani tešrika su dani jedenja i pijenja." (Bilježi ga Muslim i dr.) [7] Stoji u hadisima: "Neka niko od vas ne posti petak, osim ako će postiti dan prije i dan poslije." (Bilježi ga Ebu Davud) "Neka niko od vas ne posti subotom, osim post koji vam je naređen. Stoga, ko (bude postio subotom i) ima samo koru loze ili granu drveta, neka je sažvaće." (Bilježe ga Ebu Davud, Tirmizi, Ahmed) [8] Nevroz je prvi dan proljeća, a Mehredžan prvi dan jeseni, koje su štovali vatropoklonički Perzijanci. [9] Tj. nema mekruha postiti samo petak, subotu, Nevroz, Mehredžan ili neki drugi dan koji je blagdan inovjercima, ako se post poklapa sa uobičajenim postom (npr. postom ponedjeljkom i četvrtkom). [10] Tako se prenosi: "Da je Božiji Poslanik, s.a.v.s., zabranio visal." (Bilježe ga Muslim i Tirmizi). [11] Kako stoji u hadisu: "Božiji poslaniče, šta je sa onim koji posti svo vrijeme?" On niti je postio niti je mrsio." (Bilježe ga Muslim, Ebu Davud i dr.) Inače, mekruh je i: post šutnje, ženin post bez dozvole muža, postiti samo nedjeljom.