Gazi Husrev-begova medresa, povijesni i civilizacijski značaj
- Hanefijski mezheb
- 1 day ago
- 3 min read
Na današnji dan, 8. januara 1537. godine, Gazi Husrev-beg potpisuje vakufnamu kojom se formalno osniva Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu — najstarija kontinuirano djelujuća odgojno-obrazovna ustanova u Bosni i Hercegovini i jedna od najstarijih takvih institucija u Europi.
Vakufnama iz tog datuma predstavlja pravni i organizacijski temelj za djelovanje medrese i čitavog Husrev-begovog vakufa, što znači da se uspostavljaju ne samo fizičke ustanove, već i njihova funkcija, misija i trajna briga o obrazovanju, duhovnosti i društvenom dobru.
Gazi Husrev-beg (oko 1480–1541) bio je bosanski sandžak-beg i jedan od najznačajnijih vizira Osmanskog carstva, poznat po svom dugogodišnjem upravljanju Bosnom u razdoblju vladavine sultana Sulejmana Veličanstvenog.
Medresa kao institucija i temelj obrazovanja
Gazi Husrev-begova medresa, u vrijeme svoga osnivanja, bila je mnogo više od vjerske škole. Temeljem svojih vakufskih odredbi razvijala je duhovne i tradicionalne islamske znanosti, kao što su teologija (usulid-din), hadisi, tefsir, akaid i fikh, ali je također bila zadužena da učenike priprema za širok spektar društvenih i intelektualnih zvanja, u skladu odredbi da se izučava “i drugo što bude potrebno s obzirom na običaj i mjesto”, što odražava viziju obrazovanja prilagođenog vremenu i društvenim potrebama.
U praksi, medresa je stalan bastion znanja iz kojeg su izašli hiljade školovanih alima, imama, hatiba, muallima (nastavnika), muftija i hafiza, ali i filozofa, književnika, te kulturnih i znanstvenih radnika koji su obilježili društveni razvoj Bosne i Hercegovine kroz stoljeća.
Zahvaljujući kontinuitetu djelovanja od 1537. do danas, ova medresa je jedna od rijetkih obrazovnih tradicija koja neprekinuto radi gotovo pet stoljeća, čime predstavlja izuzetan kulturno-historijski spomenik i obrazovni kulturni entitet.
Vakuf kao model integralnog društvenog razvoja
Vakuf Gazi Husrev-bega nije se ograničio samo na medresu. Njegov vakuf obuhvatao je izgradnju i financiranje:
Begove džamije (1531.), jedne od najljepših u Bosni;
hanikaha (vrsta sufijskog internata, gdje su derviši živjeli i obrazovali se);
biblioteke, kao centra čuvanja i širenja znanja;
imareta (humanitarne kuhinje), hanova (konačišta, restorana), bezistana (trgovačkog centra), vodovoda, sahat-kule i drugih infrastrukturnih objekata;
Gazi Husrev-begov hanikah u Sarajevu
Hanikah je utemeljen prije kraja 1531. godine, zajedno sa džamijom i medresom, kao sufijska institucija i odgojno-duhovni centar gdje su se izučavale islamske discipline i gdje su se obrazovale generacije uleme i šejhova.U vakufnami je određeno da hanikah mora voditi šejh Halvetijskog tarikata (reda, puta), kojem je Gazi Husrev-beg i sam pripadao, jer je taj tarikat bio vrlo popularan i imao važnu ulogu u duhovnom odgoju muslimana na Balkanu. Kasnije, tokom XIX stoljeća, na čelo hanikaha dolaze šejhovi Nakšibendijskog reda zbog promjena u društvenom i duhovnom kontekstu.
Svrha svih ovih institucija bila je i ostala sociokulturni i ekonomski napredak zajednice, s posebnim naglaskom na duhovni i obrazovni razvoj. Sistem vakufa osiguravao je sredstva za održavanje građevina i obrazovnih programa kroz prihode od uvakufljenih prodavnica, zemljišta, šuma i drugih imanja.
Medresa danas
Današnja Gazi Husrev-begova medresa predstavlja spoj tradicionalnog i savremenog obrazovanja. Ono što je ostalo isto jest predanost učenju klasičnih islamskih nauka i očuvanju vakufskih vrijednosti, ono što je unaprijeđeno jest adaptacija nastavnih programa tako da učenike priprema i za savremene društvene izazove.
Medresa danas koristi kurikulume koji obuhvaćaju tradicionalne predmete ali i mnoge elemente savremenog znanja, osiguravajući da njeni studenti budu spremni za daljnje studije, profesionalnu praksu i društveno djelovanje.
Širi kulturno-vjerski kontekst
Važno je razumjeti i kakav se pravni i intelektualni okvir njeguje unutar kojeg je medresa djelovala: hanefijsk-maturidijski mezhe, jedna od četiri glavne ehli sunnetske škole u islamu, dominira islamskim učenjem u Bosni i Hercegovini. Hanefijski mezheb, utemeljen je od imama Ebu Hanife, učenjaka druge generacije muslimana, i njegovih studenata, kasnije velikih imama. U povijesnom kontekstu Osmanske države, gdje je hanefijska škola bila službena struja, ovaj mezheb je postavio temelje pravnog, vjerskog i obrazovnog života u Bosni i Hercegovini.
(Priredio: Ertan Č., dip. isl. nauka)
Povezano:
