Onaj ko ne uči iz historijskih grešaka, osuđen je da ih ponovi!

Osmanlije su vijekovima (ukupno 401 godinu) branile Palestinu, dok im arapske vođe nisu zabile nož u leđa zbog britanskog zlata!

Foto: Preostalih 70 Turskih vojnika, idu u susret visestruko nadmoćnijoj britanskoj armadi sa ciljem odbijanja trećeg napad na Biršebu (Beersheba) u Palestini. Bitka je poznatija kao i Treća Bitka za Gazu i odigrala se 1917. godine.

Treća bitka za Gazu (1–2. novembra 1917) i bitke koje su joj prethodile (posebno Biršeba, 31. oktobra 1917.) razbile su osmansku odbranu u južnoj Palestini i otvorile put britanskom napredovanju prema Gazi i Jerusalimu (Gaza pala 7. novembra, Jerusalem 9. decembra 1917.).

Samo u operacijama između 31. oktobra i 9. decembra turske snage su pretrpjele značajne gubitke, procjene samo za taj period su oko 25.000 žrtava. A ukupno oko 70.000 žrtava za cijeli period odbrane svetih mjesta.

Zbog ove enormne arapske izdaje osmanskog hilafeta te indiferentnosti njihovih vođa prema odrani ove mubarek zemlje Arapi i dan danas osjete posljedice. Što je utemeljeno na izdaji Allahovih svetinja, gorku čorbu će kusati do kijametskog dana.

Nakon pobjede, britanski General Allenby je pješice prošao do Jaffa kapije 11. decembra 1917. godine. Ilustracije objavljene u Evropi prikazivale su Allenbyja kako ulazi u grad u prisustvu anđela. Pad Jerusalema je u britanskoj štampi upoređivan sa krstaškim ratovima, a Allenbyja sa Godfreyjem od Bouillona koji je okupirao Jerusalem tokom prvog krstaškog rata. Allenby je završio nedovršeni krstaški rat Richarda Lavljeg Srca, engleskog kralja koji je krenuo u krstaški rat i doživio neuspjeh prije nekoliko vijekova. Uz pomoć tadašnjih Arapa koji su stali na stranu krsta, ovaj krstaški pohod bio je uspješan, a donijeti će im mizeriju, robovlasništvo, poniženje, bijedu i jad, koji i danas traju.

Ebu Seid El-Hudri i Ebu Hurejre prenose da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Kada bi stanovnici neba i stanovnici zemlje učestvovali u ubistvu vjernika Allah bi ih sviju strmoglavio u vatru džehennemsku.” I prenosi Ebu Hurejre od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ko pomogne ubistvo vjernika (makar) sa pola riječi doći će na Sudnji dan a na njegovom čelu piše: Izgubio nadu u Allahovu milost!”

Dobro je rekao stari epski pjesnik Filip Višnjić (1767-1834): „Drumovi će poželjeti Turaka, al’ Turaka više biti neće.”

Historija čovječanstva ispunjena je usponima i padovima, trenucima slave i tragedijama koje su obilježile čitave narode. Najveće pouke ne dolaze samo iz pobjeda, nego upravo iz grešaka i tragedija koje su ostavile duboke ožiljke. One narode koji su kroz prošlost bili ugnjetavani, oduzimana im prava ili identitet, historija posebno podsjeća na važnost pamćenja i učenja.

Ako se zaborave nepravde, postoji opasnost da se ponove. Ako se potisne sjećanje na stradanja, nove generacije mogu odrasti bez svijesti o cijeni slobode, dostojanstva i ljudskih prava.

Upravo zbog toga, historija nije samo zbirka datuma i događaja ona je vodič kroz koji možemo razumjeti koliko je lako izgubiti ono što se gradi stoljećima, ali i kako se hrabrošću i solidarnošću mogu prevazići najteža iskušenja.

Narodi koji su bili ugnjetavani nose posebnu odgovornost, da svoju prošlost pretvore u snagu, a ne u teret. Umjesto da ih historijske rane zauvijek sputavaju, one trebaju biti izvor mudrosti i opomene. Učenje iz tih grešaka znači raditi na tome da se ne dozvoli ponavljanje diskriminacije, netolerancije ili nasilja, bilo prema sebi, bilo prema drugima. Prava snaga jednog naroda nije u tome da zaboravi bol, nego da iz nje izgradi pravedniju budućnost.

Zato je pamćenje čin otpora, a učenje iz prošlosti ključ opstanka!

Historija nas uči da se zlo može vratiti ako ga ne prepoznamo na vrijeme. Ali isto tako nas uči da su sloboda, jednakost i poštovanje dostojanstva vrijednosti koje vrijedi braniti bez obzira na cijenu.

Onaj ko ne uči iz historijskih grešaka, osuđen je da ih ponovi! Onaj ko ih razumije i pretvori u pouku, gradi temelje za pravedniji i dostojanstveniji svijet!

(Ertan Č., dip. isl. nauka)