Odlikovanost lijepog ahlaka i pokuđenost hrđavog

Apsolutna hvala Allahu, Koji je ustrojio svaku stvar, Koji je utvrdio raspored organa u stvorenjima, Koji je uljepšao ljudski lik Svojom odredbom i moći, Koji je zaštitio čovjeka od viška ili manjka u rasporedu organa i njihovom izgledu, Koji je prepustio ljudima da uljepšaju svoj ahlak i Koji podstiče čovjeka da ih uljepša i dotjera plašeći ga i upozoravajući. Olakšao je Svojim odabranim robovima da uljepšaju svoj ahlak. Izlio je svoje blagodati na njih olakšavajući im ono što je teško. Neka je salavat i selam na Muhammeda, Allahovog roba, vjerovjesnika, miljenika, odabranika, muštulukdžiju i opominjača, kome su svjetla vjerovjesništva isijavala iz bića, onome koji je pokazivao suštinu Istine svojim postupcima i riječima. Neka je selam na njegovu porodicu i ashabe, koji su očistili islam od tame nevjersva i koji su iskorijenili neistinu, pa se nisu onečistili njome ni u malim ni u velikim količinama.Lijep ahlak svojstvo je Prvaka svih poslanika i najbolje što mogu uraditi iskreni robovi.

On je dio vjere i plod velikog odricanja i truda i plod vježbe onih koji se pokoravaju. Hrđav ahlak ubistveni je i uništavajući otrov. To je jasno kuđenje i nevaljalština, poganštine koje udaljavaju od blizine Gospodara svjetova. Te osobine vode na slijeđenje šejtanskog puta i otvorena su vrata u Allahovu vatru koja je raspirena i koja dopire do srca.

Lijep su ahlak otvorena vrata od srca prema blagodatima Dženneta i blizini Gospodara. Pogan je ahlak bolest srca, ali takva bolest koja uništava vječni život. Bolest koja uništava tjelesni život beznačajna je u odnosu na njega.

Koliko god je nastojanje doktora da otkriju lijek od bolesti koja izjeda tijelo i tjelesni život, nastojanje da se otkrije lijek bolestima srca u kojima je propast vječnog života jeste preče. Ova vrsta medicine obaveza je svakom razumnom, jer nijedno srce nije pošteđeno neke bolesti. Ako se ona zanemari i zapostavi, proširit će se i pojavit će se i druge bolesti.

Čovjeku je potrebno da bude pažljiv i precizan u poznavanju bolesti i njenih uzroka i odlučnost u njihovom otklanjanju. Na to ciljaju Allahove riječi: “...uspjet će samo onaj ko je očisti.”[1] A onaj ko je zapostavi opisan je riječima: “...a bit će izgubljen onaj ko je na stranputicu odvodi!”[2]

U ovom ćemo kitabu ukazati na neke bolesti srca i kako ih liječiti. To ćemo uraditi nastojeći da ne budemo preopširni ukazujući na liječenje određenih bolesti. To će biti navedeno u ostalim kitabima ove četvrtine.

Naš cilj jeste da se stekne uvid u uljepšavanje ahlaka i priprema za to. To ćemo raditi tako što ćemo za primjer uzimati tijelo kako bi bilo lakše razumjeti i shvatiti, a i kako bi se ukazalo na vrijednost određenog pozitivnog svojstva. Potom ćemo ukazati na suštinu lijepog svojstva, a zatim na pogodnost moralnih osobina da se mijenjaju vježbom.

Potom ćemo govoriti o uzrocima kojima se stječe lijep ahlak i metodama kojima se dolazi do pojedinosti uljepšavanja ahlaka i vježbanja nefsa.

Poslije toga ukazat ćemo na simptome, znakove, bolesti srca, zatim na načine po kojima čovjek može spoznati svoje mahane. Iznijet ćemo dokaze Kur’ana i sunneta u kojima se navodi da je jedini način liječenja srca ostavljanje strasti. Navest ćemo znakove lijepog ahlaka, zatim metod kojim se vježbaju djeca od ranog djetinjstva, zatim uvjete za želju, samoodricanje. U ovom kitabu nalazi se jedanaest poglavlja i ona sadrže sve potrebno, ako Allah da.

Odlikovanost lijepog ahlaka i pokuđenost hrđavog

Uzvišeni Allah rekao je Svom miljeniku i Vjerovjesniku, hvaleći ga i iskazujući svoju blagodat prema njemu: “...jer ti si, zaista, najljepše ćudi.”[3]

Hazreti Aiša rekla je: “Poslanikov ahlak bio je Kur’an.” Neki je čovjek pitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o lijepom ahlaku, pa mu je on proučio ajet: “Ti sa svakim - lijepo! I traži da se čine dobra djela, a neznalica se kloni!”[4] Potom je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Lijep je ahlak da održavaš vezu sa onim ko je tu vezu s tobom prekinuo, da daješ onome ko tebi uskraćuje i da oprostiš onome ko je tebi nepravdu nanio.”[5]

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Poslan sam da upotpunim plemeniti ahlak.”[6] Još je rekao: “Najteže što će biti na vagi na Kijametskom danu jeste takvaluk i lijep ahlak.”[7]

Neki je čovjek došao pred Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: “Allahov Poslaniče, šta je vjera?” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: “Lijep ahlak.” Onda mu je čovjek prišao s desne strane i pitao: “Allahov Poslaniče, šta je vjera?” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: “Lijep ahlak.” Onda mu je čovjek prišao s lijeve strane i pitao: “Allahov Poslaniče, šta je vjera?” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: “Lijep ahlak.” Onda mu je čovjek prišao s leđa i pitao: “Allahov Poslaniče, šta je vjera?” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, okrenu mu se i reče: “Zar nisi shvatio? To je da ne budeš srdit.”[8]

Neko je pitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Šta je hrđavo?” Poslanik reče mu: “Hrđav ahlak.”[9]

Neki je čovjek rekao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: “Preporuči mi nešto.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: “Boj se Allaha gdje god da si.” Čovjek reče: “Ima li još nešto?” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: “Kada uradiš grijeh, uradi i dobro poslije toga kako bi ga izbrisao.” Čovjek reče: “Ima li još nešto?” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: “Prema ljudima se odnosi lijepim ahlakom.”[10] Neko je pitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koje je djelo najbolje?, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio: “Lijep ahlak.” Još je rekao: “Allah neće uljepšati ahlak i lik nekog čovjeka, a onda ga dati u Džehennem.”

Fudajl priča da je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, neko rekao: “Ta i ta žena posti danju, a noću klanja, ali je hrđavog ahlaka, vrijeđa svoje komšije.” Poslanik reče: “Nema nikakvog dobra kod nje, ona je džehennemlija.”

Ebu Derda priča: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: ‘Prvo šta će se staviti na vagu jeste lijep ahlak i darežljivost. Kada je Allah stvorio iman, vjerovanje, on je rekao: ‘Allahu moj, ojačaj me!’, pa ga je Allah ojačao lijepim ahlakom i darežljivošću. Kada je Allah stvorio nevjerovanje, ono je reklo: ‘Allahu moj, ojačaj me!’, pa ga je Allah ojačao škrtošću i hrđavim ahlakom.’”[11]

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Allah je izabrao ovu vjeru za sebe. Ono što je dobro za vašu vjeru jeste darežljivost i lijep ahlak. Ukrasite svoju vjeru s to dvoje.”[12]

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Lijep je ahlak jedno od najveličanstvenijih Allahovih stvorenja.”[13]

Neko je pitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Allahov Poslaniče, koji je vjernik najboljeg imana?” On reče: “Onaj koji ima najljepši ahlak.”[14]

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ne možete zadovoljiti ljude svojim imecima, ali ih možete zadovoljiti razdraganim licima i lijepim ahlakom.”[15] Još je rekao: “Hrđav ahlak kvari djela kao što sirće kvari med.”[16]

Od Džerira b. Abdullaha prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ti si čovjek koga je Allah stvorio lijepim, pa uljepšaj i svoj ahlak.”[17]

Od h. Berra b. Aziba prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je najljepši likom i najljepšeg ahlaka.”[18] Od Ebu Mesuda Bedrija bilježi se da je rekao: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio je često dovu: ‘Allahu moj, uljepšao si moj lik, pa uljepšaj i moj ahlak.’”[19]

Abdullah b. Omer priča: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio je dovu: ‘Allahu moj, podari mi zdravlje, čestitost i lijep ahlak.’”[20]

Od h. Ebu Hurejre prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Vjernikova je čast njegova vjera, njegov je ugled lijep ahlak, a njegova ljudskost je razum.”[21]

Od Usame b. Šerika bilježi se da je rekao: “Bio sam prisutan kada su beduini pitali Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ‘Šta je najbolje što je dato čovjeku?’ On je rekao: ‘Lijep ahlak.’” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Među vama mi je najdraži i najbliži na Kijametskom danu onaj ko ima najljepši ahlak.”

Od h. Ibn Abbasa prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Onaj ko nema troje ili jedno od troga, njegova djela ne smatrajte valjanim: takvaluk koji će ga odvraćati od griješenja Allahu, blagost koja će ga zaštiti od nevaljalca i ahlak s kojim će živjeti s ljudima.”[22]

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, počinjao je namaz dovom: “Allahu moj, uputi me na najljepši ahlak. Najljepšem ahlaku ne može uputiti niko osim Tebe. Od mene otkloni hrđav ahlak, niko ga ne može odstraniti od mene osim Ti.”[23]

H. Enes priča: “Dok smo sjedili sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, on reče: ‘Lijep ahlak topi grijehe kao što sunce topi led.’”[24]

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ljudska je sreća u lijepom ahlaku.”[25] Još je rekao: “Uspjeh je u lijepom ahlaku.”[26] Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je h. Ebu Zerru: “Ebu Zerre, nema razumnijeg postupka od onog koji dođe nakon razmišljanja i planiranja, niti ima veće časti od lijepog ahlaka.”[27]

Od h. Enesa prenosi se da je Ummu Habiba rekla Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: “Šta kažeš za onu ženu koja je bila, na dunjaluku, udavana za dva muškarca i umru, i ona i oni, pa uđu u Džennet. Kojem će od njih dvojice ona pripasti?” On joj reče: “Onome koji je bio boljeg ahlaka prema njoj na dunjaluku. Ummu Habibo, lijep je ahlak dobro i dunjaluka i ahireta.”[28]

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Pametan i savjestan musliman dostići će stepen postača koji klanja noćnu nafilu, sa svojim lijepim ahlakom i plemenitošću.”[29] U drugoj predaji stoji: “...i stepen žednog za vrijeme hidžre.”

Aburrahman b. Semure veli: “Bili smo kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je rekao: ‘Jučer sam vidio čudnu stvar. Vidio sam čovjeka iz svog ummeta kako puže na koljenima, a između njega i Allaha bio je zastor. Onda je došao njegov lijep ahlak i uveo ga kod Allaha’.”[30]

Enes, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Čovjek će svojim lijepim ahlakom dostići visoke stepene na ahiretu i časne položaje, iako je slabo praktikovao ibadet.”[31]

Bilježi se da je hazreti Omer zatražio dozvolu da uđe kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem Kod njega su bile žene Kurejša, pričale s njim i podizale svoj glas iznad njegovog. Kada je Omer zatražio dozvolu, one su se posakrivale. Hazreti Omer je ušao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i zatekao ga da se smije. Hazreti Omer upita ga: “Zašto i čemu se smiješ, za tebe bih žrtvovao i oca i majku, Allahov Poslaniče?” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: “Čudim se ovim ženama koje, čim su čule tvoj glas, posakrivale su se.” Hazreti Omer reče: “Ti si bio preči da vode računa kako će se ponašati, Allahov Poslaniče, i preči da se pred njim ustručavaju.” Onda se Omer okrenuo prema njima i rekao: “Sebi ste neprijateljice, zar da se mene više ustručavate od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem?” One rekoše: “Svakako, ali ti si oštriji i grublji od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Polahko, sine Hattabov! Tako mi Onoga Ko upravlja mojim životom, šejtan te ne sretne da ideš putem, a da ne izabere drugi put.”[32]

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Hrđav je ahlak neoprostiv grijeh, a hrđavo je mišljenje grijeh koji zaudara.”[33]

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Čovjek će svojim hrđavim ahlakom zapasti u najdublje ponore Džehennema.”[34]

Sin Mudrog Lukmana rekao je svom ocu: “Babuka, šta je najbolje za čovjeka?” On mu reče: “Vjera.” “A ako se radi o dvije stvari?” “Onda vjera i imetak.” “A ako ima tri stvari?” “Onda vjera, imetak i stid.” “A ako ima četiri?” “Onda vjera, imetak, stid i lijep ahlak.” “A ako ima pet?” “Onda vjera, imetak, stid, lijep ahlak i darežljivost.” “A ako ima šest?” “Sinko, ako ima ovih pet, onda je čovjek čist, bogobojazan, Allahov evlija i daleko od šejtana.”

Hasan reče: “Čovjek hrđavog ahlaka kažnjava sam sebe.”

Enes b. Malik veli: “Čovjek lijepog ahlaka dostići će najveće stepene u Džennetu, mada ih nije zaslužio svojim ibadetom, a će svojim hrđavim ahlakom zapasti u najdublje ponore Džehennema, makar bio pobožan.”

Jahja b. Muaz veli: “U lijepom ahlaku riznice su opskrbe.”

Vehb b. Munebbeh kaže: “Primjer hrđavog ahlaka jeste kao razbijen glineni ćup: niti ga možeš zakrpiti niti u glinu povratiti.”

Fudajl je rekao: “Da mi društvo pravi grešnik lijepog ahlaka, draže mi je nego da me prati pobožnjak hrđavog ahlaka.”

S Ibn Mubarekom je na putu bio jedan čovjek hrđavog ahlaka. On ga je podnosio i trpio. Kada se rastao od njega, plakao je. Pitali su ga za razlog, a on je odgovorio: “Plačem, žaleći ga. Ja sam se s njim oprostio, a njegov je ahlak ostao s njim.”

Džunejd reče: “Četvero uzdiže čovjeka na najviše stepene, makar ne imao mnogo dobrih djela i znanja; blagost, poniznost, darežljivost i lijep ahlak. Ovo zadnje upotpunjuje iman.”

Kinani reče: “Tesavvuf je ahlak. Onaj ko je od tebe boljeg ahlaka bolji je i u tesavvufu.”

Hazreti Omer veli: “Sarađujte s ljudima svojim ahlakom, a napustite ih svojim djelima. (radite više od njih).”

Jahja b. Muaz veli: “Hrđav je ahlak grijeh uz koji nema koristi od mnogih dobrih djela. Lijep ahlak jeste dobro kojem ne može naškoditi mnoštvo grijeha.”

Ibn Abbas bio je upitan: “Šta je ugled?” On reče: “To je ono za šta se u Kur’anu kaže: ‘Najugledniji kod Allaha jeste onaj koji Ga se najviše boji.’”[35] Onda upitaše: “Šta je čast?” On reče: “Onaj ko ima najljepši ahlak ima i najveću čast.” Još je rekao: “Svaka građevina ima svoj temelj, a je temelj islama lijep ahlak.”

Ata je rekao: “Niko se nije digao na visok stepen osim onoga s lijepim ahlakom. Niko nije dostigao savršenstvo osim Odabranika, sallallahu alejhi ve sellem Najbliži Allahu su oni ljudi koji slijede Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, lijepim ahlakom.”

Izvor: Ebu Hamid el-Gazali, Ihja ulumid-din, Kitab o vježbanju nefsa, uljepšavanju ahlaka i liječenju bolesti srca

---

[1] Sura Šems, 9. [2] Sura Šems, 10. [3] Sura Kalem, 4. [4] Sura E’raf, 199. [5] Hadis bilježi Ibn Merdivejh od Džabira, Kajsa b. Sa’da b. Ubade i Enesa, r.a., s dobrim lancima prenosilaca. [6] Hadis bilježi Ahmed, Hakim i Bejheki od Ebu Hurejre, r.a. [7] Hadis bilježi Ebu Davud i Tirmizi i kaže da je vjerodostojan od Ebu Derdaa. [8] Hadis bilježi Muhammed b. Nasr Mervezi u Kitabu ta’zimissalati od Ebu Allaa b. Šuhajra kao mursel. [9] Hadis bilježi Ahmed od h. Aiše. Ebu Davud ga bilježi od Rafia b. Mukejjisa, ali ni jedan ni drugi nisu vjerodostojni. [10] Hadis bilježi Tirmizi od h. Ebu Zerra i kaže da je hasenun-sahih. [11] Nisam našao hadis u ovoj formi, ali Ebu Davud i Tirmizi bilježe od Ebu Derdaa: „ Nema ništa teže na mizanu od lijepog ahlaka.“ Tirmizi kaže da je hadis garib, a u nekim izvorima da je hasenun-sahih. [12] Hadis bilježi Darekutni, Haraiti od h. Ebu Seida s lancem prenosilaca u kojem ima slabosti. [13] Hadis bilježi Taberani u Evsatu od h. Ammara b. Jasira sa slabim lancem prenosilaca. [14] Hadis bilježi Ebu Davud, Tirmizi, Nesai i Hakim od h. Ebu Hurejre. Taberani ga bilježi od h. Ebu Umame. [15] Hadis bilježi Bezzar, Ebu Ja’la i Taberani od h. Ebu Hurejre. Neki od lanaca prenosilaca kod Bezzara jeste s pouzdanim prenosiocima. [16] Hadis bilježi Ibn Hibban u Duafu od h. Ebu Hurejre, Bejheki od h. Ibn Abbasa i h. Ebu Hurejre. Oba je hadisa Ibn Džerir ocijenio kao slabe. [17] Hadis bilježi Haraiti i Ebu Abbas Deguli, ali u hadisu ima slabosti. [18] Hadis bilježi Haraiti s dobrim lancem prenosilaca. [19] Hadis bilježi Haraiti od Abdullaha b. Ebu Huzejla, a on od Ebu Mesuda Bedrija. A Ibn Mes’ud je u stvari Abdullah. Ovako bilježi Ibn Hibban u svom Sahihu. Ahmed ga bilježi od h. Aiše. [20] Hadis bilježi Haraiti s lancem prenosilaca u kojem ima slabosti. [21] Hadis bilježi Ibn Hibban, Hakim, koji kaže da je vjerodostojan po uvjetima Muslima, i Bejheki. Kažem da u lancu prenosilaca ima Muslim b. Halid Zendži, o kojem ima govora. Bejheki kaže da se prenosi i na druga dva načina u kojima ima slabosti. Prenosi se i kao mevkuf od h. Omera i kaže se da je lanac prenosilaca vjerodostojan. [22] Hadis bilježi Haraiti sa slabim lancem prenosilaca. Taberani ga bilježi u Kebiru od h. Ummu Seleme. [23] Hadis bilježi Muslim od h. Alije. [24] Hadis bilježi Haraiti sa slabim lancem prenosilaca. Taberani, Tajalisi i Bejheki bilježe ga od h. Ibn Abbasa, koji kaže da je slab. Isto ga bilježi i od h. Ebu Hurejre i kaže da je slab. [25] Hadis bilježi Haraiti od h. Džabira i Bejheki, sa slabim lancem prenosilaca. [26] Hadis bilježi Haraiti od h. Alije sa slabim lancem prenosilaca. [27] Hadis bilježi Ibn Madže i Ibn Hibban od h. Ebu Zerra. [28] Hadis bilježi Bezzar, Taberani u Kebiru i Haraiti sa slabim lancem prenosilaca. [29] Hadis bilježi Ahmed od h. Abdulaha b. Amra, i od h. Ebu Hurejre, ali i u jednom i u drugom lancu prenosilaca nalazi se Ibn Luhej’e. [30] Hadis bilježi Haraiti sa slabim lancem prenosilaca. [31] Hadis bilježi Taberani, Haraiti i Ebu Šejh u djelu Mekarimul-ahlak i Tabekatul-asbehanijjin od h. Enesa s dobrim lancem prenosilaca. [32] Muttefekun alejhi. [33] Hadis bilježi Taberani u Sagiru od h. Aiše: „ Nema ništa od čega se ne može pokajati osim onoga ko ima hrđav ahlak. Kada god se pokaje za neki grijeh, poslije njega počini još gori.“ Lanac je prenosilaca slab. [34] Hadis bilježi Taberani u Sagiru od h. Aiše: „ Nema ništa od čega se ne može pokajati osim onoga ko ima hrđav ahlak. Kada god se pokaje za neki grijeh, poslije njega počini još gori.“ Lanac je prenosilaca slab. Hadis bilježe Taberani, Haraiti, Ebu Šejh u djelu Tabekatul-asbehanijjin od h. Enesa s dobrim lancem prenosilaca. To je dio hadisa koji je naveden dva hadisa prije njega. [35] Sura Hudžurat, 13.