O utvrđivanju mlađaka, sumnjivom danu i slično

3.4. Poglavlje o utvrđivanju mlađaka, sumnjivom danu i slično

Ramazan se utvrđuje:

1. Viđenjem mlađaka (rujeti-hilal),

2. ili brojanjem trideset dana šabana, ako je mlađak zaklonjen oblacima.[1]

Sumnjivi dan (jevmi-šekk):[2]

1. To je dan koji slijedi iza 29. dana šabana, kada se izjednači znanje i neznanje o tom danu,[3] jer je mlađak zaklonjen oblacima.

2. Pokuđeno je (mekruh) u sumnjivom danu postiti bilo koji post, izuzev dobrovoljnog (nafila) posta, koji je popraćen čvrstom odlukom (nijetom), bez dvoumljenja da li da se posti taj dobrovoljni post ili neki drugi post.

3. Ako se objelodani da je sumnjivi dan dio ramazana, post sumnjivog dana će postaču biti primljen kao post ramazana.

4. Ako se osoba u sumnjivom danu koleba između posta i mrsa, onda osoba nije postač.

5. Pokuđeno je (mekruh) postiti jedan dan ili dva dana krajem šabana, a nije pokuđeno postiti više od dva dana.[4]

6. Muftija će narediti svijetu da oklijeva, tj. da početkom sumnjivog dana sačeka sa nijetom posta, a zatim će im narediti da se omrse, ako vrijeme za nijet istekne, a situacija (hal) se ne razjasni.

7. Muftija, kadija i ugledni ljudi će postiti sumnjivi dan.[5] Pod uglednim ljudima se podrazumijevaju osobe koje mogu da se samokontrolišu od dvoumljenja u nijetu i mogu da vode računa da ne poste strogo obavezni (farz) post.[6]

Ko samostalno vidi mlađak ramazana ili mlađak bajrama, a njegova izjava bude odbijena, obavezan je da (vadžib mu je) posti. Nije dozvoljeno da se osoba omrsi kada je sigurna da je vidjela mlađak ševvala.[7]

Ako se osoba omrsi, iako je vidjela mlađak ramazana i bajrama, napostit će bez keffareta, pa makar se omrsila prije nego što je kadija odbio njenu izjavu, prema ispravnom mišljenju.

Ako prilikom posmatranja mlađaka ramazana na nebu bude smetnje, kao što su oblaci, prašina ili slično, za utvrđivanje ramazana se prihvata izvješće (haber):

1. jednog pravednog čovjeka,[8]

2. čovjeka čiji status nije poznat (ne zna se da li se radi o pravednom ili nepravednom čovjeku), prema ispravnom mišljenju.

3. čak i izjava (svjedočenje, šehadet) čovjeka čiji status nije poznat da je druga osoba sličnog statusa vidjela mlađak,

4. čak i izjava svjedoka (šahida) koji je žena, rob ili osoba koja je šerijatski kažnjena (nad kojom je izvršen hadd) zbog potvore za blud (zinaluk), ali se pokajala.

Ne uslovljava se prihvatanje izvješća za utvrđivanje ramazana da izjava bude u obliku svjedočenja, niti da mu prethodi sudska parnica.[9]

Uslov (šart) da bi izvješće za utvrđivanje mlađaka ševvala bilo prihvaćeno, u slučaju da na nebu postoji smetnja, je da izjavu u formi svjedočenja daju dva slobodna muškarca ili jedan slobodan muškarac i dvije slobodne žene, pritom nije uslov da izvješću prethodi sudska parnica[10].[11]

Ako na nebu ne bude bilo nikakve smetnje, onda je potrebno izvješće velike skupine ljudi za utvrđivanje ramazana i ramazanskog-bajrama. Brojčano određivanje velike skupine je prepušteno mišljenju poglavara (imama), prema ispravnijem mišljenju.[12]

Ako se upotpuni 30 dana ramazana na osnovu svjedočenja jedne osobe, a mlađak ramazanskog-bajrama ne bude vidljiv na vedrom nebu, nije dozvoljeno mrsiti se.

Učenjaci su se razišli koje mišljenje ima prevagu (tj. da li je dozvoljeno mrsiti ili ne) kada se upotpuni 30 ramazanskih dana na osnovu svjedočenja dvije pravedne osobe, a mlađak ramazanskog-bajrama ne bude vidljiv na vedrom nebu.

Nema razilaženja glede dozvoljenosti mršenja kada se upotpuni 30 ramazanskih dana, a na nebu postoji smetnja, pa makar ramazan bio utvrđen svjedočenjem jedne osobe.

Postupak pri utvrđivanju mlađaka Kurban-bajrama je isti kao postupak pri utvrđivanju mlađaka ramazanskog bajrama.

Uslov za utvrđivanje mlađaka ostalih mjeseci je izjava (svjedočenje) dvojice pravednih muškaraca ili izjava jednog slobodnog muškarca i dvije slobodne žene koji nisu šerijatski kažnjeni zbog potvore za blud.[13]

Ako se viđenje mlađaka utvrdi na nekom mjestu izlaska u jednom kraju, ostali ljudi su obavezni da se povinuju, prema očitom mišljenju u hanefijskom mezhebu na osnovu kojeg se izdaje fetva.[14]

Ne uzima se u obzir viđenje mlađaka danju, bilo da je viđen prije zenita (zevala) ili poslije. Ako se mlađak vidi danju, uzima se u obzir za sljedeću noć, prema odabranom mišljenju.[15]

Izvor: Nuru-l-idah (Svjetlost tumačenja) , Hanefijski fikh, Hasan ibn Ammar eš-Šurunbulali, Uvod, prijevod i komentar: Jusuf Džafić, Knjižarska kuća Planjax Komerc doo Tešanj, 2017.

---

[1] Postupak je baziran na hadisu: "Postite kada vidite mlađak i mrsite se kada vidite mlađak. Ako vam bude zaklonjen oblacima, onda upotpunite brojčano trideset dana šabana." (Bilježe ga Buhari i Muslim) Danas nema potrebe za posmatranjem neba ni golim okom niti astronomskim pomagalima (teleskopima i sl.), kako bismo ugledali mlađak, jer se pojava mlađaka može ustanoviti astronomskim proračunima, pošto je uzrok (sebeb) ramazanskog posta pojava mlađaka, a ne njegovo viđenje golim okom. [2] Propisi vezani za sumnjivi dan su se primjenjivali u prošlosti, kada astronomski proračuni nisu bili svima dostupni. Danas, u eri globale razmjene informacija, nema potrebe za primjenu ovih propisa. [3] Hvala Bogu, uz astronomske proračune, nemoguća je nesigurnost kakva se zbivala u povijesti, naročito u mjestima iznad sjevernog povratnika (tu spada i Balkan), gdje je inače teško uočiti mlađak. [4] Danas nije mekruh postiti dan-dva prije pretkraj šabana, jer je razlog - sumnjivi dan, nestao. [5] Postit će kao nafila post i to tajno, da ih puk ne bi optužio da su počinili veliki grijeh, jer puk bukvalno shvata hadis: "Ko posti sumnjivi dan, nije poslušan Ebu Kasimu (Muhammedu)." (Bilježe ga Buhari i Muslim) Inače, u hadisu se misli na slučaj kada je postalo jasno da je sumnjivi dan ustvari 30. šaban. [6] Znači, pod uglednicima se misli na obične muslimane koji dobro razumiju šerijatske propise. [7] I ovaj, kao i ostali propisi vezani za utvrđivanje mlađaka se ne primjenjuju danas. [8] Pravedan čovjek se definiše kao osoba koja ima više dobrih dijela od loših. [9] Pošto se radi samo o vjerskom izvješću, a ne i o svjedočenju na sudu, prihvata se izjava spomenutih osoba u 4 gornje stavke. [10] Tj. nije šart da svjedoci traže parnicu, pa da se slučaj njihovog viđenja hilala iznese i razmatra na sudu. [11] Zato što je za utvrđivanje hilala ševvala potrebno svjedočenje, za razliku od hilala ramazana. [12] Npr. Ebu Jusuf misli da je 50 ljudi velika skupina, dok neki pravnici misle da je u gradu veličine Belha i 500 ljudi mala skupina, odnosno u Buhari i 1000 ljudi mala skupina. [13] Znači, za utvrđivanje mlađaka svih mjeseci osim ramazana, potrebna su dva svjedoka. [14] Prevedeno u našem vremenu, ramazan bi trebao da nastupi istog dana na cijeloj zemaljskoj kugli. Prvo u Kiribatima u Okeaniji (UTC+14), jer kod njih počinje 13 sati ranije nego po srednjeevropskom (UTC+1). [15] Inače, izvjesni učenjaci su se služili astron. proračunima za utvrđivanje mlađaka i prije (Mutarrif ibn Abdullah među starijim tabiinima; Muhammed ibn Mukatil, Ibn Kutejbe ed-Dineveri i Ebu el-Abbas ibn Surejdž eš-Šafii među ulemom 3. st. po Hidžri (9. st. n.e.) itd.), ali to nije zavladalo među pukom zbog nedovoljne tehnološke svijesti. I dr. učenjaci su dozvoljavali služenje astron. proračunima: El-Havarizmi et-Turdžumani el-Hanefi, Tekijjuddin es-Subki eš-Šafii, Ibn Ala' el-Hanefi itd. Tako Muhamed Serdarević, u poznatoj knjizi Fikhul-ibadat, iz 1918. g., veli, na kraju poglavlja Kako se ustanovljuje početak ramazana i bajram-jevi šek (sumnjivi dan): "Danas je usljed razvoja radio-tehnike mnogo lakše dati informacije i u najudaljenije krajeve i naselja. Stoga su otpali i mnogi problemi oko obavještavanja muslimana u pojedinim krajevima od strane službenih i mjerodavnih faktora koji su dužni da ih obavijeste." Danas se astron. proračunima služe IZ: naša (BiH, Slovenija, Hrvatska, Srbija), Turska (Dijanet), Makedonija, Bugarska, Albanija itd., pa čak i Evropsko vijeće za fetve i istraživanja, na čelu sa dr. Jusufom el-Karadavijem.