Očito je da Mešihat sa sjedištem u Novom Pazaru institucionalizira oblike religioznosti koji su strani našoj obredoslovnoj tradiciji. Paradoksalno je da institucija koja bi, po Ustavu, trebala baštiniti i biti čuvar i promotor hanefijskog mezheba i maturidijskog akaida na grub način, kroz cjelokupan nastavni proces za koji je zadužena – od osnovnih škola, preko medresa, pa sve do vannastavnih aktivnosti kakve su škole Kur'ana – upravo čini suprotno
Piše: Damir HADŽIĆ
Otkako je Muamer Zukorlić shvatio da gubi podršku vjernika u Islamskoj zajednici Sandžaka i Srbiji, sve se više počeo okretati i tražiti podršku u netradicionalnim oblicima vjere i onim ljudima koji su odbili da se uključe u sistem zvanične, legalne IZ u BiH na čelu s reisul-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem. Zukorlić, preko svojih poslušnika i po svojoj volji skrojenih organa Mešihata u Novom Pazaru, otvoreno kontrira Islamskoj zajednici BiH iako joj je Mešihat u Sandžaku direktno organizaciono i hijerarhijski podređen. Na ovaj način Zukorlić flagrantno krši Ustav IZ BiH i druge njene norme i propise. Ovako drsko ponašanje Zukorlića omogućavaju njegove marionete, a prije svih Mevlud Dudić, koji je de jure predsjednik Mešihata i muftija IZ u Srbiji, a de facto ne može odlučivati ni o najsitnijim pitanjima.
Posljednji skandal dogodio se u okviru osnovnoškolskog izučavanja Islamske vjeronauke. Na Zukorlićevoj Sandžak TV prvog dana emitiranja online nastave iz ovog predmeta Mešihatova vjeroučiteljica, podučavajući o namazu, iznosi ilustraciju na kojoj je prikazan način obavljanja namaza koji nema veze s hanefijskim mezhebom. Iz slike je jasno da se radi o jednom od dozvoljenih načina obavljanja namaza, ali taj način nije dio islamske tradicije na ovim prostorima, a najmanje dio hanefijskog mezheba. Ovim se grubo narušava obredoslovno jedinstvo Islamske zajednice i islamske tradicije, jedinstvo koje bi trebala čuvati, a ne narušavati upravo Islamska zajednica i njeni organi.
Da podsjetimo, Republika Srbija grubo je narušila manjinska prava Bošnjaka kada je jedinom legitimnom predstavniku Bošnjaka u Sandžaku i Republici Srbiji, Bošnjačkom nacionalnom vijeću, oduzela mogućnost da uz podršku države provodi online nastavu tokom pandemije, te je to pravo bez ikakvog uporišta dodijelila Zukorlićevom privatnom i stranačkom udruženju Matica bošnjačka, u čijem okrilju djeluje privatna i stranačka Sandžak TV. Međutim, slučaj skandalozne promjene u izučavanju islamskih obreda tek je simptom puno ozbiljnije bolesti koju je u Sandžaku proširio Muamer Zukorlić.
Javna je tajna da Zukorlić i danas, kada je ko bajagi prešao u politiku, uz isticanje da nema uvida u rad IZ i Mešihata, ustvari i dalje neometano upravlja ovom zajednicom koju pritom kontinuirano izlaže netradicionalnom načinu obredoslovlja.
Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na desetoj redovnoj sjednici, održanoj u Sarajevu 25. oktobra 2014. godine, usvojio je Pravilnik o organizaciji i radu Rijaseta. Prema ovom Pravilniku, Rijaset je najviši izvršni organ za vjerske, obrazovne, ekonomske, finansijske, pravne, administrativne i druge poslove Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Kao najviši izvršni organ za vjerske poslove, Rijaset u svom radu slijedi maturidijski akaid i primjenjuje hanefijski mezheb.
Rijaset kao najviši izvršni organ Islamske zajednice stara se o cjelokupnom vjerskom životu i ustavnoj utemeljenosti svih djelatnosti u Islamskoj zajednici na načelima šerijata, a prema tumačenju hanefijskog mezheba, vrši nadzor nad radom izvršnih organa i ustanova u Islamskoj zajednici, usmjerava i nadzire rad mešihata i muftijstava, daje saglasnost za prijem nastavnog i odgajateljskog osoblja u odgojno-obrazovnim ustanovama Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini…
Podsjetimo, nakon objavljene vijesti da ulazi u politiku, Zukorlić je izjavio: “Moja veza s IZ ostaje, ali nova pozicija neće biti verska. Tako da neću biti u sukobu s ranije donetom odlukom Mešihata o nespojivosti verskih i političkih funkcija i aktivnosti, kao i Rijaseta IZ BiH sa sličnim sadržajem.” Dodao je da se nakon izbora neće vratiti na mjesto muftije: “Moja kandidatura za nosioca liste Bošnjačke demokratske zajednice Sandžaka (BDZS) nije nikakav eksperiment, izlet, već jedna moja nova i važna odluka, to je nova stranica i za politički prostor u Sandžaku i Srbiji uopšte.”
Za v. d. muftije sandžačkog imenovan je njegov pomoćnik za južni Sandžak (Crna Gora) Abdurahman Kujević, državljanin Crne Gore. Prema podacima s kojima raspolažemo, Zukorlić je Kujevića odabrao jer je prominentni pripadnik vehabijskog pokreta, pa se Zukorlić preko njega želi dodvoriti toj ciljnoj grupi. Ovu odluku znale su cijeniti daije poput radikalnog i krajnje agresivnog Dževada Gološa, kojemu je IZ u BiH s pravom zabranila rad, a koji je objeručke politički podržavao Zukorlića.
Drugi razlog bio je taj što je Kujević izbačen iz Islamske zajednice u Crnoj Gori, a u Novom Pazaru nema podršku, pa je ostao kao “čardak ni na nebu ni na zemlji”. Kao takav, bio je idealan za Muamera Zukorlića, da mu bude poslušan i služi mu kao “batina” protiv neposlušnika iz Novog Pazara koje na taj način drži pod kontrolom.
Nakon Kujevićevog imenovanja počinju i problemi u Medresi i cijeloj Islamskoj zajednici u Srbiji. Očigledno je bilo da zaposleni u Islamskoj zajednici ne prihvataju nametnutog Kujevića. Česti su bili otvoreni sukobi između Kujevića i ostalih funkcionera i službenika Mešihata u Novom Pazaru. Naravno, Zukorlić je držao stranu Kujevića iz gore navedenih razloga.
Na konkursu koji je raspisan za direktora Gazi Isa-begove medrese prijavio se samo Rešad Plojović, dotadašnji njen direktor. Mešihat (Zukrlić) mu nije dao saglasnost, već su uvedene privremene mjere u Medresi, a članovi privremenog organa bili su dokazani Zukorlićevi poslušnici: Abdurahman Kujević, Mustafa Fetić i Misala Pramenković. Doznajemo da upravo tada počinje iživljavanje nad zaposlenima i otvoreno forsiranje netradicionalne interpretacije islama u Gazi Isa-begovoj medresi. Zukorlić shvata da se sve više ljudi iz Mešihata okreće protiv njega. Privremeni organ stoga raspisuje konkurs za sva radna mjesta, suprotno Statutu medrese. Saznajemo da je ovakvo postupanje izazvalo egzistencijalni užas i neizvjesnost za uposlene profesore kojima je ostalo godinu-dvije do penzije. Bio je to specijalni vid pritiska i ucjene koju je Zukorlić namjerno proizvodio. Nakon nekoliko dana, raspisuje se dopuna konkursa, a nakon što je ovaj proces završen, ostala su širom otvorena vrata za širenje vjerskih novotarija u Medresi.
Istjerani su profesori koji su decenijama radili (nakon pritiska dijaspore i džemata, pojedini su vraćeni). Učenici su zbunjeni, više ne znaju šta je ispravno, a šta ne. Profesori više ne predaju po hanefijskom mezhebu već po nekom drugom. Kako nam je rekao jedan učenik četvrte godine koji je iz razumljivih razloga želio ostati anoniman: “Zbunjen sam, tri godine sam učio jedno, a sad je ispalo da je to neispravno, sad učimo ono što je rekla ispravna ulema. Dođe mi da napustim. Sramota. Kao odličan učenik, više ne znam ništa.”
Promjene nisu stale na medresi. I u “Školu Kur’ana” dovedeni su ljudi iz novotarskih krugova, a među njima i oni koji nerijetko nasrću i na integritet Rijaseta u Sarajevu. Tako je doveden pomenuti Dževad Gološ iz Mostara, koji često napada Rijaset i reisul-ulemu Kavazovića. Islamska zajednica u Sandžaku za to mu se odužila otvaranjem svojih vrata, ostavljajući hafize Kur’ana iz Novog Pazara na margini, zaboravljene.
Očito je da Mešihat sa sjedištem u Novom Pazaru institucionalizira oblike religioznosti koji su strani našoj obredoslovnoj tradiciji. Paradoksalno je da institucija koja bi, po Ustavu, trebala baštiniti i biti čuvar i promotor hanefijskog mezheba i maturidijskog akaida na grub način, kroz cjelokupan nastavni proces za koji je zadužena – od osnovnih škola, preko medresa, pa sve do vannastavnih aktivnosti kakve su škole Kur’ana – upravo čini suprotno. Koketiranje s novotarijama i njegovim protagonistima možda će muftiji donijeti kratkoročnu korist i učvrstiti njegovo stolovanje nad Mešihatom, ali će se otvaranjem vrata ovoj ideologiji i njenim baštinicima prvi put u historiji islamskih institucija na Balkanu legitimirati učenje i praksa koja je strana našoj tradiciji.
Izvor: stav.ba