Hutba održana u Carevoj džamiji u Sarajevu, u petak 17. jula 1981. godine / 15 ramazana 1401. godine po Hidžri, Glasnik VIS-a br 4/1981.
أَعُوذُ بِاللَّهِ مِنَ الشَّيْطَانِ الرَّجِيمِ بِسْمِ اللهِ الرَّحْمنِ الرَّحِيمِ
.يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا كُتِبَ عَلَيْكُمُ الصِّيَامُ كَمَا كُتِبَ عَلَى الَّذِينَ مِن قَبْلِكُمْ لَعَلَّكُمْ تَتَّقُونَ. صدق الله العظيم
…نشهد
ألذي جعل الصوم صحة الأبدان
…و نشهد
.ألذي يشفع للصائمين في يوم الميزان
…تصلية
.أيها المؤمنون الحاضرون، إتقو الله و أطيعوه
Draga i poštovana braćo!
U ovom poznatom ajetu, kojim se naređuje post, i koje ponavljamo svakog ramazana, učimo i tumačimo, doziva nas Allah, dž.š., pa nam kaže:
– O vjernici! Propisan vam je post, kao što je bio propisan narodima prije vas, da biste se Boga bojali i od grijeha klonili i čuvali.
U ovoj ajetu sadržane su tri važne stvari.
Prvo, naređuje se vjernicima da poste ramazan. Da se radi o ramazanu proizilazi iz ajeta koji slijede poslije ovoga.
Drugo, u ajetu se ističe da je post bio propisan i prijašnjim narodima, sljedbenicima ranijih objava, židovima i hrišćanima.
Treće, u ajetu je istaknuta- a to je posebno važno – svrha posta: da čovjeka sačuva od grijeha i da ga približi Allahu, dž.š.
Rekli smo da svake godine objašnjavamo ovaj ajet, ali je činjenica da uvijek otkrivamo i nešto novo vezano za post, da uvijek otkrivamo njegove nove vrijednosti koje su nam ranije bile nepoznate.
Post je jedna od najvažnijih islamskih ustanova. Njegovu stvarnu vrijednost i veličinu otkrivaju samo istinski vjernici koji ga poste isključivo radi Allaha, dž.š., iz ljubavi prema Stvoritelju svjetova i iz zahvalnosti prema Njegovim darovima kojim nas obdaruje. Onaj ko ga ne posti, ili koji tako ne posti, ne može ni shvatiti ni dokučiti tajne posta i svu njegovu veličinu. Ramazan je mjesec Allahove milosti, zato, s punim pravom i Muhammed, a.s., kaže:
– Kada dođe ramazan, otvore se džennetska vrata, džehennemska (privremeno) zatvore, a šejtani su okovani i sputani.
Ove promjene doživljavamo svake godine. To iz prostog razloga što smo, u toku ramazana, vjernički aktivniji, privrženiji islamskom učenju i slobodniji od šejtana i njegovih đavoljih spletki. Vjernik se odriče svojih ćejfova, jer ga je preplavila Allahova milost pošto je oslobođen najljućeg čovječijeg neprijatelja, prokletog satane.
Odajući se Allahu i putem fizičkog podsjećanja, gladovanjem i žeđi, vjernik je u stalnom kontaktu s Allahom, na Njega misli i Njemu se predaje. Vjernik, disciplinovanim izvršavanjem dužnosti posta, koriguje svoje (eventualne) moralne devijacije i duhovno se uzdiže. On time uklanja od sebe sve ono što je negativno, ružno i rđavo. Na taj način vjerni će se očeličiti, steći korisne navike i lako ih, kao svoje običaje prihvatiti i van ramazana. Zato Alejhisselam kaže:
الصَّوْمُ جُنَّةٌ
– Es-savmu džunnetun – da je post štit kojim se čuva i brani od zla. On će, na ovom svijetu braniti od grijeha, a na Ahiretu od vatre i Božije kazne.
Da bi djelovanje posta bilo još efikasnije i plodonosnije, vjernik je dužan da mu pristupi svjesno i zdušno. Mora u ramazan stupiti odlučno. Mora biti svjestan veličine ibadeta, te da udvostruči svoj napor u pravcu svog vladanja i postupka. U tom smislu Božiji poslanik Muhammed, a.s., kaže:
– Kada postite, suzdržavajte se bestidnog govora i srdžbe. Ako neko pokuša da te izazove i počne vrijeđati, reci mu: Ja postim.
(Kao da mu kažeš: Ja se svojim postom ne mogu spustiti na tako niske grane da iz mojih usta, koja poste, izlaze ružne riječi. Mene post čuva od ružniih riječi. Ti, koji ne postiš, možeš sebi dozvoliti ono što meni post ne može dozvoliti!)
Dakle, oformiti karakternu društvenu jedinku, korisnu, to je jedan od ramazanskih ciljeva, a ne puko gladovanje. Tu leže one tajnovite, na prvi pogled nevidljive koristi posta i ramazana.
Post je odmor i za tijelo i za dušu. Znamo da je ljudski organizam kao jedan stroj koji stalno radi. To naročito vrijedi za stomak koji neprestano funkcioniše. Zato, stomaku, kao i svakoj mašini, potrebno je, s vremena na vrijeme, čišćenje, opravka ili remont. Da ne nabrajamo medicinske koristi od ustezanja od jela i dijetu. Tako će post osvježiti naše zdravstveno stanje, ojačati našu volju i duhovnost. U tom smislu, lijepo kaže Alejhisselam: Postite pa ćete zdravi biti!
Pokušajmo dati još jedno drugo obrazloženje velikih koristi od posta.
Poznato je da svaki čovjek ima svog unutrašnjeg neprijatelja, šejtana, koji nas u stopu prati cijelog našeg života, od rođenja do smrti. Nikako nas ne ostavlja na miru. Uvijek je s nama. Boriti se protiv tog skrivenog neprijatelja nije lako. Ko se svjesno i trajnije s njim nije borio, taj i ne zna koliko je on jak i opasan. A, kako je skriven i služi se vrlo podlo, to je njegovo neprijateljstvo još opasnije. On ne bira sredstva u cilju da nas uništi. Zato će mu neiskusan i lomljiv karakter lako podleći. Koliko je šejtanska rabota opasna, neka nam posluži ovaj primjer iz Mesnevije. Autor toga djela Mevlana, na jednom mjestu u svojoj knjizi daje nam ovakav jedan primjer:
– Nemojte olako držati toga svoga neprijatelja, satanu, i misliti da ga možete lako pobijediti. Čuvajte se i budite na oprezu od njegovih spletki! Imajte na umu da je uspio prevariti našeg praoca Adem pejgambera, pa je ovaj morao napustiti Džennet, u kojem je do tada živio i uživao.
Poseban domen šejtanskog djelovanja su naše strasti. Tu je za nas uvijek klizav teren. Otuda ih je šejtan uzeo kao svoje središte akcije; tu je on najaktivniji. Zato ćemo postom onemogućiti šejtana i zato je Alejhiselam rekao da su oni, u toku ramazana, sputani. Jer, post reguliše naše strasti, smiruje ih i potčinjava ih kontroli razuma.
O skrivenosti šejtana možda ćemo plastičnije kazati ako se poslužimo izrekom Božijeg Poslanika kada kaže: Šejtan kola našim tijelom poput krvi, Spriječite mu prolaze gladovanjem i žeđi.
Ramazan je, isto tako, škola strpljivosti. Posteći jačamo snagu volje, stičemo naviku da budemo otporni i strpljivi. Kroz samosavladavanje, koje posebno dolazi do izražaja uz ramazan, osposobljavamo se da lakše savladamo prepreke i podnosimo tegobe, nevolje i udarce koji su, i u normalnom životu, česti i iznenadni. U tom smislu Muhammed, a.s., kaže:
– Post je pola strpljivosti.
Život nas uči da je strpljivost polazna tačka u svim značajnim ljudskih poduhvatima. Svaki imalo teži cilj ljudskog života ne može se postići bez stpljivosti. Često puta od strpljivosti zavise ljudske sudbine. To je karakterna crta koja je uvijek njegovana u odgoju čovjeka, jer je njena vrijednost izvanredna i za sretan ljudski život obavezna. Otuda i naš zaključak da je post, dakle siguran temelj na kojem se izgrađuju duhovne i moralne snage čovjeka. i, upravo zbog njegove važnosti moramo posvetiti pažnju da na post privikavamo našu omladinu, da je na taj način čeličimo i pripremimo za njihov islamski život kako bi bili dobri članovi i islamske zajednice i korisni članovi šire ljudske zajednice.
U strogom islamskom značenju post ima pozitivnu stranu što jača i naš iman, što ga učvršćuje u našem srcu. Jer, ako je, kao što smo rekli, post pola strpljivosti, Muhammed, a.s., u drugom svom hadisu kaže:
– Strpljivost je pola imana.
Znači da post predstavlja – računski gledano – četvrtinu ljudskog imana.
Post je dakle stub našeg vjerovanja. U postu se ogleda snaga našeg imana. Svaki musliman osjetiće u svom srcu koliko je jači u svom uvjerenju, koliko je, posteći, postao odlučniji u svom islamskom hodu, koliko je u svom imanu čvršći i jači. To posebno zato što je post ibadet koji se ne vidi, ibadet za koji zna samo vjernik i Allah, dž.š. Svi drugi ibadeti manifestiraju se vanjskim obilježjima, pokretima i slično. Tako npr. kada klanjamo mi se gibamo, kada dajemo zekat ili sadaku, drugi vide i to znaju. Kod posta svega toga nema. Mi ne znamo da li neko posti ili ne. To je tajna između vjernika i Stvoritelja. Zato Allah cijeni taj naš ibadet, tu našu žrtvu koju mi podnosimo u ime Njega. Zato On kaže u jednom hadisu-kudsijji:
– Post je moj i Ja ga nagrađujem!
Ukratko, ovo su naša, ljudska objašnjenja za post i njegove ciljeve. Međutim, činjenica je da je Allah kur'anskim ajetom vezao naš post za takvaluk, za bogobojaznost, za našu privrženost Allahu, dž.š. U tom smislu i rahmetli šejh Šeltut, čuveni egipatski i svjetski islamski alim, ukazuje da nas na post treba da podstiče samo ljubav prema Allahu i u to ime treba da usmjeravamo svoje želje kada zanijetimo da postimo.
Molimo Allaha, dž.š., da preko posta ojača naš iman, da budemo još tjelesno i duhovno snažniji i spremniji, da mjesec ramazana dočekamo i ispratimo kao snažni vjernici, nepokolebljivi u svom imanu.
Amin!