Prodavao Nasruddin hodža ulje na pazaru i dođe mu komšinica udovica da kupi. Nikako da se pogode za cijenu. Poslije dugog cjenkanja hodža joj reče:
“Probaj ti ovo ulje, pa ćemo se onda lako pogoditi.“
Žena je, u stvari, htjela da dobije na veresiju ulje, te zato kao slučajno podsjeti hodžu na njegovo prijateljstvo s njenim mužem.
“Ama, deder ti prije svega vidi kakvo je ovo ulje! - navaljivao je hodža.“
Žena reče:
”Ne mogu da probam. Prije tri godine razboljela sam se uz Ramazan, tada nisam postila sedam dana pa ih baš sada nadoknađujem.“
A Nasrudin hodža joj onda reče:
“Draga moja, kad ti nisi mogla da odužiš za tri godine svoj dug Allahu, kako ćeš se moći odužiti meni za ulje! Nema od toga posla nista!“