Značajni autori današnje vehabijske (kvazi selefijske) sekte ne priznaju ispravnom akaidske škole ehli sunneta vel džemaata, eš‘arijâ i maturidijâ, iako su ove dvije akaidske ehlus-sunnetske škole štitile i branile učenje ehlus-sunneta vel-džemaata kroz cijelu povijest. Ima ih koji idu tako daleko da dovode u pitanje ispravnost vjerovanja pripadnicima ovih pravaca. Naš bosanski priznati alim Mehmed ef. Handžić kaže za pripadnike ehli sunneta vel dzemaata, tj. eš‘arija i maturidija da se, s obzirom na njihov doprinos razvoju akaidske nauke i islamske misli uopće, ova “oba pravca smatraju ispravnim i ehlus-sunnetskim pravcima.”
(Mehmed Handžić, Ilmul kelam, Priručnik za drugi razred medrese, El-Kalem, Sarajevo, 2000., 10) Prof. dr. Ahmed Smajlović je od Hasana el-Eš‘ārija preveo na bosanski jezik iz njegovog poznatog djela Mekālātul-islāmijjīn poglavlje: “Hazihī hikājetu džumletu kavli ashābil-hadīsi ve ehlis-sunneti” a potom i osvrt na ovog autora i njegovo učenje. Kazao je da El-Eš‘arijev stav u ovome poglavlju “predstavlja poimanje izvornog islamskog vjerovanja zasnovanog (...) na kur’ansko-sunnetskim izvorima”. Dr. Smajlović dodaje: “...El-Eš‘ārī i nije ništa drugo do rezultat svoga doba i glas imanske savjesti u njegovom vremenu. Ovo potvrđuju i druga dvojica njegovih velikih savremenika, zajedno s njim, glavnih utemeljivača akaida kao nauke ehlus-sunnetskog, ehlul-hadiskog i ehlus-selefskog pravca, imam Ebu Dža-fera et-Tahavi (u. 321. god. po H.) i imam Ebu Mensur el-Maturidi (u. 333. god. po H. / 944. po Miladu), koji su (...) zastupali ista akaidska ubjeđenja, radili na prezentiranju približno istog akaidskog vjerovanja i širili ista kur’ansko-sunnetska akaidska opredjeljenja. Uostalom, sva trojica i pripadaju istoj akaidskoj imanskoj orijentaciji.” (Dr. Ahmed Smajlović, “Imam Ebu el-Hasan b. Ismail el-Eš‘ari”, Islamska misao, Starješinstvo IZ BiH, Sarajevo, IX, 1987., 100, 13-14. Dr Smajlović napisao je poseban rad o imamu El-Maturidiju: “Maturidi – povjesnost i aktuelnost njegove misli”, Islamska misao, Sarajevo, VII, 1985., 76, 13-18.)