O zavođenju i iskorištavanju Arapa muslimana, kao i o njihovoj naivnosti, Lorens od Arabije govorio je:
„Znao sam, ako dobijemo rat, da će naši ugovori i obećanja koja smo dali Arapima postati mrtvo slovo na papiru. No, i pored toga, ja sam ih uspio uvjeriti da će se Velika Britanija držati slova ugovora i formalno i suštinski.
Moj govor ih je smirio i imali su povjerenje u ono što im govorim, tako da su kasnije povukli mnoštvo iznenađujućih poteza. Ja sam predvodio Arape i iskorištavao sam njihovu revoluciju u najvećoj mogućoj mjeri u korist Velike Britanije u ratu protiv Osmanske države.
Ako nisam bio u stanju da ih u potpunosti slijedim, barem sam skrivao svoje namjere i svoju špijunsku ulogu među njima. Kada okolnosti ili situacija čovjeka bace među ljude kojima on ne pripada, onda on živi među njima bez imalo saosjećanja, jer radi protiv njihovih interesa.
Ili ih pak pokuša pridobiti za ono što oni ne žele sebi, koristeći svoje lukavstvo kako bih ih nadmudrio. Tako sam se ja ponašao prema Arapima. Oponašao sam ih s ciljem da bi oni mene oponašali i slijedili. Ostavio sam svoje običaje i pretvarao se da slijedim njihove običaje.”
(Izvor: Lorens el-Areb siretun mūdžezetun – Kratka biografija Lorensa od Arabije; magazin Saff)