top of page

Šta je tesavvuf i šta je njegov cilj?




Cilj tesavufa je praktikovanje vjere i predstavljanje vjere u stanju posebne razdraganosti i radosti. Njegovo najveće bogatstvo jeste postizanje Allahove ljubavi. Allah Uzvišeni je odabrao vjeru Islam za cijelo čovječanstvo i poslao ju je ljudima preko svog poslanika i miljenika Muhammeda, a.s. Vjera Islam je upotpunjena Božijom objavom Kur’anom i sunnetom Božijeg poslanika Muhammeda, a.s.


Ko traga za nekom drugom vjerom ili pravcem neće mu biti prihvaćen od strane Allaha, dž. š., i na Ahiretu (drugom vječnom svijetu) bit će izgubljen.


U svijetu Islama prisutni su mnogi pravci koji predstavljaju neku vrstu njegove punine i savršenosti, a jedan takav pravac je i tesavuf.


Šta je tesavuf? Kakav je to pravac? Čemu se to pozivaju ljudi? Zašto se susrećemo sa njegovim različitim nazivima? Da li je tesavuf neka nova vjera ili se pak, radi o nekoj vrsti sujevjerja?


U postavljanju ovakvih pitanja kao i davanju odgovora na njih i mi uzimamo učešća. Ono što je najvažnije znati i od čega trebamo krenuti jeste to da bilo kakav pravac, model mišljenja, ili ideja koja prelazi okvire vjere neće biti prihvaćena od strane Allaha dž. š. Putnici koji na svom putu ne pronađu poslanika Muhammeda, a.s., neće moći pronaći ni Allaha, dž.š., pa ni dospjeti do Njegove milosti. Svaki način života, svaka aktivnost i djelovanje čovjeka koje nije propraćeno njegovim lijepim moralnim postupcima i ponašanjem i u kojem je izostavljeno Allahovo, dž.š., zadovoljstvo ne može donijeti čovjeku sreću na Budućem svijetu i izmamiti osmijehe na njegovom licu.


Prava, čista vjera je upotpunjena i bez nedostatka objavljena ljudima. Ono što je nakon toga ostalo čovječanstvu jesu mudžtehidi, muršidi, mudžahidi čija je prioritetna zadaća rasprostrijeti i raširiti Allahovu vjeru, ispravno je poimajući, istinski je doživljavajući i prakticirajući. U takvom stanju poimanja i doživljavanja vjere uložen je ogroman trud i napor i dat veliki doprinos od strane fakiha u oblasti fikha, mufessira u oblasti tefsira, muhaddisa u oblasti hadisa, kao i od strane mnogih drugih islamskih učenjaka na poljima različitih islamskih znanosti u produbljivanju, buđenju i oživljavanju vjere.


Velikani tesavufa su u centar svog interesovanja i učenja stavili srce. Uputiti se srcu, naukovanju i znanju koje se za srce veže, bio je osnovni zadatak. Iskreni vjernik mora svojim srcem biti prisutan u svakom svom poslu, postupku i aktivnosti. Imajući u vidu značaj srca i njegovu ulogu kod čovjeka, časni poslanik Muhammed, a.s., je rekao:


“U čovjekovu tijelu postoji jedan organ, ako je zdrav, zdravo je i cijelo tijelo, a ako se pokvari, pokvari se čitavo tijelo. To je srce!.” (Buhari, Muslim, Ibn Madže).


Allah, dž. š., u 28. ajetu sure Ra’d kaže:


“Oni koji vjeruju i čija se srca, kad se Allah spomene smiruju – a srca se doista, kad se Allah spomene smiruju!”


Ovladavši u dovoljnoj mjeri islamskim znanostima i zadobivši pravo, istinsko znanje velikani tesavufa su se trudili da ga usklade sa svojim djelima, da se zaogrnu potpunom iskrenošću, te zadobiju ljubav Božiju. Osim vjerskog naukovanja, prije svega veliku važnost su pridavali odgoju čovjeka, njegovom duhovnom i moralnom usavršavanju. Na tom putu odgoja, duhovnog i moralnog usavršavanja veoma važnu ulogu igra zikr. Zikr je bio prisutan u svakom segmentu njihovog života. Istinski i iskreno doživljavajući i praktikujući vjeru kjamili-muršidi (potpuni učitelji) su je i mogli u najljepšem svjetlu izložiti i ponuditi ljudima.


Šta je cilj tesavufa?


Cilj tesavufa je praktikovati vjeru, predstaviti je u stanju posebnog oduševljenja i radosti. Najveće njegovo bogatstvo je postizanje Allahove ljubavi. Temelji tesavufa su: odgoj, duhovno i moralno usavršavanje, istinska iskrenost i potpuna predanost Allahu Uzvišenom. Na ovom putu nema uspjeha bez čistote srca, duhovnog i moralnog usavršavanja i zadobijene ljubavi Božije. Ko ne pročisti svoje srce neće moći ni osjetiti slast duhovnosti. Kjamili-muršidi su liječnici srca i pripadaju jednoj od četiri pravne škole Ehli sunneta. Na putu odgoja, primjenjujući raznovrsne metode, prolazili su kroz različita stanja i približavali se duhovnom i moralnom savršenstvu.


Kako bismo izliječili svoja srca i oslobodili se iz ropstva ljubavi prema Dunjaluku (ovom svijetu) ponudili su nam modele rješenja zasnovanih na Kur’anu i Sunnetu. Zahvaljujući Kur’anu i Sunnetu razvili su i usavršili čitav sistem metoda na putu odgoja, duhovnog i moralnog usavršava nja. Podigli su i izgradili mjesta za učenje i odgajanje. Opisujući i objašnjavajući svoja duhovna stanja na putu odgoja, upotrebljavali su raznovrsne termine i nazive, pa su se kao i na polju islamskih znanosti i na putu duhovnog i moralnog usavršavanja javili mnogi pravci. Međutim, ono što je najvažnije za one koji žele krenuti ovim putem jeste da prije svega, moraju očistiti svoja srca kako bi mogli istinski i iskreno doživjeti vjeru. Dakle, glavni zadatak koji se stavlja pred čovjeka je da očisti svoje srce od kufra, širka, oholosti, gafl eta (nemarnosti) kako bi dostigao stepen iskrenog Allahovog roba i zadobio ljubav Božiju. To predstavlja krunu tesavufa.


Imami Rabbani objašnjavajući put tesavufa kaže: “Tesavuf nije ništa drugo do jedna velika škola potpune iskrenosti i predanosti Allahu Uzvišenom. Kako bismo zaimali istinski iman, postigli Allahovo zadovoljstvo i zadobili ljubav Božiju neophodno je da svoje postupke i djelovanja u potpunosti uskladimo sa onim što Allah Uzvišeni traži i zahtijeva od nas.”


Tesavuf čovjeku nije nudio niti nudi nešto što nije prihvatljivo sa stanovišta vjere i ne obavezuje ga sa nečim što mu i sama vjera ne nalaže. To su uglavnom djela koja sa aspekta vjere mogu biti farz, vadžib, sunnet ili mustehab. Ono što kjamili-muršidi (potpuni učitelji) traže od svojih murida (učenika) i na čemu insistiraju jeste ono što je tražio i na čemu je insistirao časni poslanik Muhammed, a.s., – otvoreno i javno prihvatanje i slijeđenje Kur’ana i sunneta i duhovno i moralno usavršavanje. Oni koji u svoju obavezu uzmu odgoj čovjeka, njegov duhovni i moralni progres predstavljaju one za koje poslanik Muhammed, a.s., kaže: “Ko uvede jedan lijep običaj u Islam, imat će za to nagradu, a i nagradu za sve one koji poslije njega to budu radili, a da se ne umanji njihova nagrada…” (Muslim)


Oni koji slijede Kur’an i Sunnet, a istražujući i proučavajući tesavuf doći će do zaključka da je upravo tesavuf taj lijepi običaj u Islamu.


(Autor: dr. Dilaver Selvi, Izvor: edeb.net)

391 views

Recent Posts

See All
bottom of page