Izvodi iz djela “Bolesti nefsa i načini liječenja”
Ebu Abdurrahman Muhammed es-Sulemi, k.s.
Poznati horosanski sufija, mufessir i muhaddis, Ebu Abdurrahman Muhammed es-Sulemi, k.s., jedan je od velikih alima i arifa u historiji islama. Preselio je 412. godine po Hidžri, odnosno 1021. godine po miladu. Pripisuje mu se blizu stotinu različitih djela. Samo jedan dio njih sačuvan je do današnjih dana. Ta djela važe za najpouzdanije izvore različitih islamskih nauka, a naročito tesavvufa. Djela poput “Kitabu ‘z-zuhd”, “Tarihu ‘s-sufijje”, “Tarihu ehli ‘s-Suffe” i “Tabakatu ‘s-sufijje” su djela koja govore ashabima, r.anhum, tabi’inima, tebe-i tabi’inima, te o abidima, zahidima i sufijama najranijeg perioda. Međutim, nažalost, samo mali dio tih djela je sačuvan do današnjih dana. Djelo “Hakaiku ‘t-tefsir” je, primjera radi, prvo opsežno djelo koje sadrži sufijski tefsir kur’anskih ajeta. U serijalu ovih tekstova, koje ćemo podijeliti sa vama, Ebu Abdurrahman Muhammed es-Sulemi, k.s., govori o određenim nedostacima i mahanama nefsa, te načinu njihova liječenja. Na taj način pokazuje nam put kako da postanemo od onih, potpuno čistih robova, ukrašenih lijepim ahlakom. On je kazao da je spomenuto djelo, “Bolesti nefsa i načini liječenja”, priredio na inicijativu nekih tadašnjih alima i arifa koji su tražili od njega da napiše knjigu o nedostacima i mahanama nefsa, a koja će generacijama nakon njih poslužiti kao dokaz i primjer. Neka mu se Uzvišeni Allah smiluje i neka uzvisi njegovu tajnu.
Stanja nefsa
Znaj da postoje tri (ključna) stepena nefsa:
nefs-i emmara
nefs-i levvama
nefs-i mutmeinna.
Nefs-i mutmeinna
Nefs-i mutmeinna je nefs ili duša koja na stepenu jekina (bez ikakvih sumnji i kolebanja) zna za svoga Gospodara i prihvata Ga, te se draga srca pouzdava u Njegovo obećanje, potvrđuje Njegove riječi i strpljiva je na Njegovim zapovijedima i odredbi. To je nefs koji vjeruje u Uzvišenog Allaha bez ikakvih sumnji, dakle, nefs osobe čije će lice (na Danu obračuna) biti svijetlo i kojoj će knjiga djela biti data u desnu ruku. Takva osoba je zadovoljna Allahovom, dž.š., odredbom i određenjem, te dobrom i zlom koje je zadesi. Uzvišeni Gospodar spomenuti stepen nefsa u Časnom Kur’anu opisuje riječima: “A ti, o dušo smirena, vrati se Gospodaru svome zadovoljna, a i On tobom zadovoljan, pa uđi među robove Moje, i uđi u Džennet Moj!” (Fedžr, 27-30) U ajetu se, dakle, kaže da je to nefs koji je zadovoljan svojim Gospodarom, te kojim je Gospodar, zbog njegovih dobrih djela, zadovoljan, a koji će se svome Gospodaru vratiti u stanju potvrđivanja Njegovog obećanja.
Nefs-i levvama
Nefs-i levvama je nefs koji prekorava svoja loša djela, koji ne može da se strpi i obuzda u trenucima neimaštine i obilja, te koji se uvijek kaje za ono što je propustio, prekoravajući se riječima “Kamo sreće da sam uradio, ili kamo sreće da nisam uradio…” Budući da takav nefs čini grijehe, stanje u kojem se nalazi je pokuđeno. S druge strane, ne postoji niti jedan iskreni nefs koji se ne kori kada učini neko dobročinstvo ili počini grijeh. Jer, kada učini dobročinstvo, kaže: “Kamo sreće da sam učinio bolje i više.”, a kada počini grijeh, kaže: “Kamo sreće da ga nisam počinio.” Na isti način, kada dođe na ahiret, prekoravat će se zbog propuštenih dobrih djela na dunjaluku. Nefs-i levvama je duša kojom se Uzvišeni Allah u Časnom Kur’anu zaklinje govoreći: “I kunem se dušom koja sebe kori.” (Kijame, 2)
Nefs-i emmara
O ovom stepenu nefsa Uzvišeni Gospodar nas u Kur’anu obavještava jezikom Jusufa, a.s., koji je kazao: “Ja ne pravdam sebe, ta duša je sklona zlu (…)” (Jusuf, 53) Na drugom mjestu u Časnom Kur’anu Allah, dž.š., veli: “A onome koji je pred dostojanstvom Gospodara svoga strepio i dušu od prohtjeva suzdržao džennet će boravište biti sigurno.” (Nazi’at, 40-41) Nadalje, u 23. ajetu sure Gašija, kaže: “Reci ti Meni ko će uputiti onoga koji je strast svoju za boga svoga uzeo (…)” Pored navedenih, postoji još mnogo drugih ajeta u kojima Gospodar ukazuje na to da je nefs veoma često sklon zlu i da veoma malo teži dobrim djelima. Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., kazao: “Prohtjevi, musibeti i strasti umiješani su u zemlju (prirodu) sina Ademovog.” (Dejlemi, Firdevsu ‘l-ahbar, 5/83; Sujuti, Ed-Durru ‘l-Mensur, 1/257)
Mahane nefsa
Nefsova iluzija o tome da je već na pragu spasa: Jedna od mahana nefsa je to da rob misli da je zahvaljujući različitim zikrovima, pokornosti i ibadetu, kucajući na vrata spasa, već zakoračio na prag dženneta. U suštini, vrata su otvorena, no, zbog toga što se takav rob mnogo suprotstavlja Allahovim, dž.š., zapovijedima, za njega su vrata povratka Gospodaru zatvorena. Ibn Mesruk, rah., prenosi: “Jednog dana Rabija el-Adevijja svrati u medžlis Saliha Murrija. U tom trenutku Salih Murri je govorio: ‘Ko god ustrajava u kucanju na vrata, nadati je se da će mu biti otvoreno.’ Čuvši te riječi, Rabija el-Adevijja reče: ‘Ustvari, vrata su otvorena. Ali ti bježiš od njih (ne trudiš se potpuno iskreno). Sa prvim korakom koji si učinio na ovome putu, ti si pogriješio (budući da nisi bio iskren), pa kako onda da stigneš do cilja?’” Stoga, kako je moguće da se onaj ko se pokorio nahođenjima nefsa i ko ne odustaje od nepokornosti Allahovim, dž.š., zapovijedima, spasi od slijeđenja prohtjevā?
Prenosi se da je Ibn Ebi ‘d-Dunja, rah., kazao: “Neki mudri ljudi su rekli: ‘Ne misli da ćeš biti dobro i da ćeš pronaći lijeka (duhovnim bolestima), sve dok ne odstraniš svoje mahane i nedostatke. Dok god ustrajavaš u činjenju grijeha, ne očekuj da ćeš pronaći spas.’” Liječenje: Za osobu koja za sebe smatra da je već na pragu spasa, lijek je sljedeća preporuka Sirrija es-Sekatija, k.s.: “Postani bogobojazni rob tako što ćeš ići putem spasa koji je obznanio Uzvišeni Gospodar, što ćeš jesti samo ono što je halal, te što ćeš temeljito i predano paziti na Njegove naredbe i zabrane.”