DA LI TEKIJA MOŽE BITI VAKUF?
Ovo pitanje može postaviti samo neko ko je ili bezobrazan ili nije nikada pročitao nijedno klasično fikhsko djelo iz četiri mezheba koje govori o vakufima. Tekija, zavija, halva, medresa, hanikah, mekteb, daru-l-hadis, daru-l-Kur'an, univerzitet (arap. džami') i sl., sve su to građevine koje su specijalizirane za određene vjersko-obrazovne djelatnosti, a kao posebne građevine nisu postojale u doba Muhammeda, a.s.
Tako npr. poznati hanefijski imam Mevsili kaže, između ostalog, u svome Muhtaru (hanefijskom fikhu), u Knjiga XXXX - Vakuf (zadužbina), 30.1. Poglavlje o vakufu:
"Ko:
1. izgradi pojilište za muslimane,
2. svratište (han) za putnike,
3. tekiju (ribat) ili
4. rezervoar (havz, havuz);
5. iskopa bunar;
6. načini od svoje zemlje mezarje ili
7. napravi put za ljude,
vakuf neće biti obavezan sve dok kadija ne presudi da se radi o vakufu ili vakif uslovi vakuf svojom smrću.
Vakuf u slučaju bolesti se računa vasijetom
(oporukom).
Vakuf tekije (ribata), za kojom nema potrebe, uložit će se u njoj najbližu tekiju."
(Izvor: Ibn Mevdud el-Mevsili, El-Muhtar li-l-fetva (hanefijski fikh), I dio, uvod, prijevod i komentar: Jusuf Džafić, Planjax, Tešanj, Behram-begova medresa u Tuzli, 2017, str. 415)