OBJAŠNJENE ZNANJA KOJE JE “FARDI AJN” – POJEDINAČNA DUŽNOST
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Tražiti nauku dužan je svaki musliman”.
Isto tako, rekao je: “Tražite nauku pa makar i u Kini”.
Postoje diferentni stavovi na ovu temu, a ima ih preko dvadeset. Nećemo o tome detaljisati. Činjenica je da je svako preferirao discplinu koju zastupa, tako skolastičari (el-mutekellimun) tvrde da je to skolastička teologija (ilmu el-kelam) jer je to naučna disciplina koja objašnjava pitanje Tevhida i svojstava Allahovih, dželle ša‘nuhu. Pravnici (el-fukaha-u) kažu da su to pravne nauke (ilmul fikh) jer one tretiraju i objašnjavaju pitanja ibadeta, poslovanja, halala i harama. Tradicionalisti kažu da su to kur’anske i hadiske nauke jer su one osnov svih izučavanja. Sufije, pak, tvrde da je to sufizam. Neki tvrde da je to spoznaja čovjeka o vlastitoj poziciji u odnosu na Allaha, dželle ša‘nuhu. Drugi,pak, tvrde, da je to znanje o čistoći i porocima duša ljudskih i razlikama onih koji slijede Allaha, dželle ša‘nuhu, i onih koji slijede šejtana. Neki tvrde da je to isključivo ezoterična nauka. Fardi ajn ebu Talib el-Mekki definiše ovako:
To je znanje obuhvaćeno u Hadisu Resula, sallallahu alejhi ve sellem:
- Islam se zasniva na pet fundamenata: “Svjedočenjem da nema boga osim Allaha …”,75 citira hadis do kraja, jer je farz pet spomenutih fundamenata, pa je dužnost znati kakvoću obaveza i aktivnosti (amel) kao i bit i kakvoću same naredbe – vadžiba.
Ono što čitalac treba da zna, a na to smo ukazali u početku knjige, to je da se znanje dijeli u dvije kategorije:
- praktične nauke (ilmul-muamele) i
- duhovne nauke (ilmul-Mukašefe).
Nema sumnje da se ovdje radi isključivo o prvoj kategoriji. Praktične obaveze koje se odnose na punoljetnu i umno zdravu osobu obuhvataju: vjerovanje, poslovanje i zabrane.
Primjera radi, osobi koja uđe u fazu zrelosti prva bi joj dužnost bila da nauči Šehadet i njegovo značenje i poruku. To su riječi: “La ilahe illallah Muhammedu resulullah”. Od osobe se ne traži da odmah u početku zna sva objašnjena i argumente vezano za Šehadet. Dovoljno je da ga potvrdi riječima, naravno, ne smije imati dilema niti sumnje u riječi Šehadeta. Zna se da se Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, u početku objave islama zadovoljio da i oni Arapi, koji su bili idejno neizgrađeni i neuki, u islam uđu verbalnim vjerovanjem i izgovorom Šehadeta.76
To je bio “fardi ajn” za njih u tom trenutku, da je neko od njih u takvom stanju umro, tretirao bi se kao vjernik. Ali, kasnije im je bila obaveza da uče. Kako i šta učiti diktiraju prilike i okolnosti, svejedno odnosilo se to na domen vjerovanja, poslovanja ili zabrane. Najprije ćemo navesti primjere iz domena praktičnih obaveza, npr. ako bi osoba prihvatila islam početkom dana ona bi do nastupa podnevskog namaza bila dužna naučiti propise o klanjanju podne namaza, pa onda obaviti namaz. Tako je i sa ostālim vaktovima. Ako osoba dočeka i doživi ramazan onda je ona dužna nauičti elementarne propise posta, kao: da je obaveza posta od zore do zalaska Sunca, da je obavezan nijjet, apstinencija od jela i pića i polnog općenja, itd. Isto tako, ako postane vlasnik kapitala, obavezan je naučiti propise o zekatu. Zekat nije obavezan davati u trenutku prihvatanja islama, ili stjecanja punodobnosti, nego tu imovinu treba posjedovati u trajanju od godine dana nakon toga. Ako bi npr. posjedovao samo deve, onda bi bio obavezan naučiti propise zekata koji se odnose na tu kategoriju kapitala. Isto važi za ostale vrste kapitala. Isto tako, ako bi nastupili mjeseci hadža, ne bi morao odmah upoznati propise hadža, jer se ova obaveza može obaviti i kasnije, ali je ulema dužna upoznati da je svaki vjernik dužan obaviti hadž ako ispuni određene uvjete. Kada ispuni uvjete i odluči obaviti hadž osoba je dužna upoznati propis hadža, to mu postaje “fardi ajn” i to propise koji su osnovni (vadžibāt) a ne one koji su u kategoriji nafile, mada je dobro i lijepo da i te propise nauči. Ovaj princip postupnosti, kada je “fardi ajn” u pitanju, odnosi se na sve propise.
Što se zabrana tiče, i one se trebaju naučiti i shvatiti u kontekstu potreba i okolnosti. Razlike mogu biti od osobe do osobe, stanja i situacije, tako npr. nijem čovjek nije obavezan naučiti šta je zabranjeno govoriti, slijep nije obavezan naučiti šta je zabranjeno gledati. Ako bi osoba u momentu prihvatanja islama nosila svilenu odjeću, uživala imovinu koja je od drugih oduzeta na prisilan način, požudno i pohotno posmatrala ženu koja je muhrim (zabranjena), prihvatanjem islama ona se mora izmijeniti i korigovati i svoje ponašanje uskladiti sa propisima Šerijata. Isto tako, ako bi se musliman zadesio u zemlji u kojoj se konzumira alkohol i jede svinjsko meso, on bi automatski bio obavezan naučiti propise vezane za ove šerijatske zabrane.
Što se, pak, tiče domena vjerovanja i srca, obaveza učenja veže se za same osjećaje, tako npr. ako bi čovjek posumnjao u Kelimei šehadet, dužan je doći do spoznaje i načina kako da tu sumnju eliminiše. Inače, kada su u pitanju faktori koji imaju utjecaj u sferi vjerovanja, treba znati da su neki od tih faktora prirodne naravi, a neki su vezani za okolnosti u kojima čovjek živi. Tako npr., ako bi musliman – trgovac živio u mjestu gdje se posluje kamatom, on bi bio dužan da nauči kako da se oslobodi toga utjecaja. Ovo je najbolje objašnjenje za kategoriju nauke koja je naznačena kao “fardi ajn”, znači to je nauka koja objašnjava način realizovanja obaveze – vadžiba. Onaj ko bude spoznao propis (vadžib), vrijeme i okolnosti njegove primjene, taj je razumio šta je “fardi ajn”. Čovjeku su kao biću prirođene neke negativnosti, poput neprijateljstva, zavidnosti, dvoličnosti i sl., ali to ni u kom slučaju ne znači, da čovjek nije dužan da dođe do spoznaje kojom će od sebe otkloniti te opasne negativnosti. Obratimo pažnju na ovaj hadis Resula, sallallahu alejhi ve sellem:
“Najopasnije su tri destrukcije: škrtost, strast i uobraženost.” 77
Ove tri destrukcije su majka svih ostalih negativnosti, eliminisati ih bez sumnje je “fardi ajn”, ali njih nije moguće otkloniti osim spoznajom uzroka, posljedica, preventive i liječenja ovih negativnosti, onaj ko zlo ne poznaje – podložan mu je. Kako se možemo suprotstaviti zlu ako ne upoznamo njegove uzroke i posljedice? Prilikom razrade poglavlja o destruktivnim djelima najviše smo se osvrnuli na obaveze i propise koji su kategorije “fardi ajna”. Za svakoga ko pripada ovome Ummetu osnov je vjerovanje u Džennet, džehennem, proživljenje i polaganje računa. To treba da srcem vjeruje i jezikom očituje, to je krajnja definicija Kelimei šehadeta. Kada je neko priznao Resula, sallallahu alejhi ve sellem, onda je dužan da spozna bit Objave koju Resul, sallallahu alejhi ve sellem, dostavlja; to je, da onaj ko se pokori Allahu, dželle ša‘nuhu, i Njegovom Poslaniku, da mu je zagarantovan Džennet, da je onome ko bude nepokoran – džehennem. Najbitnije je da se shvati ova postepenost i redoslijed u obavezama, da čovjek permanentno traži odgovore i rješenja na svako novo pitanje koje život donosi, a takva pitanja se nameću svakog dana i svake noći u životu čovjeka. U tom kontekstu treba razumijeti i već navedeni hadis:
“Tražiti nauku dužnost je svakog muslimana i muslimanke”.
Autor: Ebu Hamid el-Gazali
Naslov originala: Ihja ulumid-din
Prevod naslova: Preporod (oživljavanje) islamskih nauka, O nauci